Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC) je nezavisna i neprofitna nevladina organizacija čiji je cilj istraživanje i prikupljanje podataka, dokumenata i različitih materijala koji svjedoče o genocidu, ratnim zločinima i kršenjima međunarodnog humanitarnog prava. Za nekoliko godina IDC je stvorio bazu podataka o ljudskim gubicima u BiH, a ima i arhivu sa milijunima stranica dokumenata, kao i biblioteku sa literaturom iz domena ljudskih prava, trazicione pravde i prevencije konflikta.

Organizacija je nastala 2004. godine nakon što je ukinuta Komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, koju je formiralo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine. Tako je IDC naslijedio najveću arhivu primarnih izvora i materijala koji se odnose na ratne zločine i povrede ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Baza podataka o ljudskim gubicima u BiH

Kroz IDC-ov projekat "Gubici stanovništva u Bosni i Hercegovini '92-'95“, nastala je baza podataka o ljudskim gubicima tijekom rata u BiH, koja je predstavljena u Sarajevu u drugoj polovici lipnja ove godine. Do trenutka predstavljanja baze, IDC je zabilježio 97.207 direktnih žrtava rata koje su smrtno stradale ili nestale, a taj broj još uvijek nije konačan. Projekat su evaluirali strani stručnjaci, a prezentacija zaključaka koji se iz baze podataka mogu izvesti dostupna je i na web stranici IDC-a na bosanskom i engleskom jeziku. U prezentaciji su prikazani gubici stanovništva po statusu žrtve (civil, vojnik), etničkoj pripadnosti, spolu, dobi, mjestu prebivanja, kao i po drugim kategorijama. Na stranici je dostupan i izvještaj evaluatora projekta.

Podaci su prikupljeni iz tisuća različitih izvora: općinskih registrara, bolnica, nadležnih ministarstava, Komisija za nestale u Federaciji i u RS, zdravstvenih ustanova, nevladinih organizacija, pokopnih društava, biblioteka, porodica žrtava, i mnogih drugih.

Informacije su višestruko provjeravane kako bi podaci nakon ovog istraživanja bili točni. Sve to čini se, kako kažu u IDC-u, ne bi li se spriječilo manipuliranje brojkama i generiranje nekih novih sukoba. Istu misao prenosi i moto kojim se vode: 'Istina sada – Mir zauvijek'.

Ova baza podataka za sad obuhvaća samo one osobe koje su direktne žrtve rata, a podaci su prikupljeni o svima, neovisno o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, pripadnosti vojnim formacijama, socijalnom statusu, spolu ili dobi. Baza podataka o indirektnim žrtvama rata, osobama koje su, na primjer, umrle od gladi, hladnoće ili zbog nedostatka lijekova, sljedeći je korak u ovom velikom i važnom istraživanju koje će svima – novinarima, znanstvenicima, studentima, dokumentaristima, pa i običnim građanima - dati nezamjenjiv izvor podataka o onima koji su ubijeni ili nestali kao posljedica ratnih događanja.

Projekat novinarima i znanstvenicima može poslužiti kao izvrsna podloga za bilo kakvu ozbiljniju studiju stradanja neke kategorije stanovništva, ili događanja u nekoj regiji ili gradu tijekom rata.

Ako novinari ili znanstvenici žele koristiti bazu podataka kako bi provjerili pojedino ime, okolnosti stradavanja ili sličan podatak, mogu se obratiti IDC-u bilo e-mailom, telefonom ili posjetom organizaciji.

Arhiva i biblioteka kao neiscrpni izvori informacija

Osim baze podataka, u IDC-u posjeduju fotografije, video-simke, dokumentarne filmove i svjedočanstva porodica žrtava, izvješća s terena o tome kako danas izgledaju određena mjesta stradanja, te snimke suđenja za ratne zločine i brojne druge materijale koji novinarima mogu biti od pomoći. U arhivi je i preko 50.000 fotografija i preko 3.500 sati video-zapisa koji se digitaliziraju kako bi mogli opstati i svjedočiti o užasima toga rata. Za pristup tim materijalima novinari se mogu obratiti osoblju IDC-a.

Arhiva IDC-a sadrži milijune stranica dokumenata, a radi se velikim dijelom o izjavama preživjelih svjedoka. Do danas je registrirano više od 350 tisuća imena ljudi koji su na ovaj ili onaj način postale žrtve rata u BiH (e.g. ranjavanje, premlaćivanje, silovanje), a u tom broju se nalazi i ranije spomenutih 97.207 osoba za koje je do danas utvrđeno da su smrtno stradale ili nestale.

Ekipa IDC-a registrirala je više od 440 zatvora i logora, 320 masovnih grobnica i 900 masovnih ubojstava u kojima su žrtve bili uglavnom civili. Tijekom istraživanja zaposlenici i volonteri IDC-a posjetili su i dokumentirali oko 400 lokacija koje se koriste kao groblja kako bi zabilježili spomenike i memorijale koji su na tim mjestima postavljeni. U tijeku je i projekt prikupljanja podataka i fotografija o spomenicima i memorijalima postavljenima na lokacijama stradavanja, što će u budućnosti biti izuzetna 'podloga' za znanstvena istraživanja o tome na koje se sve načine žrtvama rata odaje počast.

Trenutno se provodi projekat digitalizacije cjelokupne IDC-ove arhive.

IDC, između ostalog, provodi i projekat dokumentiranja usmene povijesti koji će kroz intervjue s preživjelima, porodicama žrtava i svjedocima doprinijeti boljem razumijevanju događanja u ratu. Jednako tako, ovaj će projekt ostaviti trag o ljudskim sudbinama i dati priliku ljudima koji o svojim iskustvima žele govoriti povod da to i učine. Posebno je zanimljiv naglasak na pozitivne priče u kojima oni kojima je netko pomogao tijekom rata svjedoče o ljudima koji su nesebično svoje živote stavljali na kocku ne bi li spasili tuđe.

IDC također vrši monitoring suđenja, a izvještaji sa suđenja, kao i drugi dokumenti koji se tiču određenih slučajeva, dostupni su na stranici IDC-a.

U Dubrovačkoj broj dva, u samom centru Sarajeva, nedavno je otvorena i biblioteka te klupski prostor, planiran za javne skupove, debate, okrugle stolove i treninge na temu suočavanja s prošlošću, ratnih zločina, prevenciju konflikata i srodnih tema.

Biblioteka za sad sadrži nekoliko stotina knjiga i različitih publikacija, a sljedećih će mjeseci dopuniti svoj fond kako bi postala relevantna adresa za sve one koji se bave proučavanjem genocida, ratnih zločina, humanitarog prava. Cilj je uspostaviti centralno mjesto za sve, a tu spadaju i novinari koji se bave temom rata u BiH, ali i proučavanjem ratnih zločina uopće.

IDC je, u suradnji sa Fondom za humanitarno pravo iz Beograda i organizacijom Documenta iz Zagreba, organizovao brojna zajednička okupljanja na regionalnim konferencijama koje su se bavile temama u vezi sa sukobima devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.

IDC je nezaobilazna adresa za svakog novinara koji radi na istraživačkoj priči o stradanjima u BiH, traži podatke o osobama koje su stradale na određenom mjestu ili u određeno vrijeme, prati suđenja optuženima za ratne zločine ili treba cjelovitiji uvid u neku temu koja se tiče rata u Bosni i Hercegovini.

Napisala: Iva Vukušić, novinarka Netnovinar.org