Dodik kao argument koristi i odluku Trumpa da obustavi finansijsku podršku inostranim organizacijama.

foto: Pixabay

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik krajem januara ponovo je najavio usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Da će se zakon vratiti u proceduru rekao je i prošle godine u maju kada je bez objašnjenja prijedlog ovog zakona Vlada RS-a povukla sa sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS). Brojne lokalne i međunarodne organizacije ocijenile su da je takvo zakonsko rješenje udar na civilno društvo i slobodu govora.

 „Vratiću se jednoj našoj priči koju sam ranije predlagao. Republika Srpska, rukovođena praksama velikih razvijenih zemalja, sačiniće svoj pregled neprijatelja Republike Srpske i javno to objavljivati. Usput da vam kažem da će u martu mjesecu najkasnije biti usvojen zakon o nevladinim organizacijama“, rekao je Dodik.

Plan je najavio krajem januara na konferenciji za medije posvećenoj ekonomskim temama i na kojoj je više puta napomenuo da neće komentarisati političke događaje. Na konferenciji za medije nije bilo dozvoljeno postavljati pitanja.

Dodik je svoju inicijativu za ovaj zakon povezao sa odlukom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da obustavi na 90 dana sve programe federalne pomoći kako bi se izvršio njihov pregled. Preko američkih programa pomoći finansiraju se brojni projekti civilnog sektora ali i medija širom svijeta, uključujući i u BiH.

„Sad se vidi koliko smo bili u pravu kad smo prije godinu i po dana predlagali zakon o nevladinim organizacijama, da uvedemo reda u sveto. Sad su došli u poziciju da nema tih para iz Amerike. To govori da smo bili na fonu onog što je sada zvanična američka politika. Mi ćemo zbog tog razloga vratiti zakon o nevladinim organizacijama i utvrditi status stranih agenata za sve one koji primaju od stranih vlada novac da bi ovdje podrivali Republiku Srpsku“, rekao je Dodik. Najavio je da će nacrt zakona biti usvojen već na narednoj sjednici NSRS.

Skoro istovremeno sa konferencijom za medije koju je držao Dodik, Alternativna televizija iz Banjaluke slavodobitno je objavila tekst na svom sajtu, a kasnije i prilog u centralnoj informativnoj emisiji “Amerikanci obustavljaju finansiranje: Koji mediji u Srpskoj su se našli u 'nebranom grožđu'”.

U tekstu se, između ostalog, navodi da su odlukom američkog predsjednika pogođene brojne nevladine i medijske organizacije u BiH te da su na američkom platnom spisku organizacije i mediji koji su zaduženi za podrivanje Republike Srpske.

Podsjećamo, Alternativna televizija se zbog veza sa vladajućim SNSD-om i Miloradom Dodikom već nekoliko godina nalazi pod sankcijama SAD-a.

Neprofitne organizacije kao agenti stranog uticaja

U međuvremenu, Vlada RS-a objavila je Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija bez objašnjenja da li je prošao procedure usvajanja na sjednici Vlade, s obzirom na to da nije bio najavljen u tačkama dnevnog reda.

Riječ je o skoro identičnom tekstu kao i kod prethodnog zakona, takođe sa 20 tačaka, gdje se predviđa da svaka neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, dobiva status agenta stranog uticaja.

Takođe, ovim zakonom se predviđa da neprofitne organizacije u roku od 15 dana moraju da prijave Ministarstvu pravde RS prijem finansijskih sredstava, a u roku od 30 dana sve promjene u svom djelovanju. Podaci iz pomenutog registra bit će na osnovu zahtjeva dostavljeni u MUP, tužilaštva i nadležni odbor NSRS.

Takođe, neprofitne organizacije koje se nađu u pomenutom registru, a koje distribuišu materijale putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža, moraju imati oznaku neprofitne organizacije.

Predviđen je jednom godišnje i redovni inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada, kao i vanredni nadzor na osnovu prijava građana, ali i organa Republike Srpske.

U slučaju uočenih nepravilnosti, predviđaju se novčane kazne od 1000-5000 KM, te Ministarstvo pravde RS dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi krivičnu prijavu protiv odgovornih lica.

Predstavnici nevladinog sektora novu inicijativu vlasti u Republici Srpskoj vide kao političko zastrašivanje, kojem će biti targetirane određene nevladine organizacije.

„Inače se kod nas svi zakoni selektivno primjenjuje, tako da će se i ovaj protiv nekih primjenjivati, a protiv nekih ne. I tu već imamo targetiranje određenih nevladinih organizacija u pojedinim medijima koji su bliski vladajućem režimu“, kaže Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta građana Banjaluka“.

Dodaje da brzina kojom je nacrt zakona objavljen pokazuje da vlast „nema vremena za gubljenje da usvaja neke amandmane i da sluša neke kritike“.

Smatra i da će najviše biti pogođene organizacije za zaštitu ljudskih prava, organizacije za borbu protiv korupcije, medijske organizacije, pojedini nezavisni intelektualci, odnosno, najglasniji kritičari trenutnog stanja u društvu.

Dodatni pritisak na medijske organizacije

Nezavisni istraživački medij SPIN.info iz Istočnog Sarajeva već se nalazi pod pritiskom SLAPP tužbi.

Urednica portala Sanja Vasković govori da će usvajanje takozvanog zakona o NVO dodatno stvoriti pritisak na medijske organizacije.

„Sam taj kolokvijalni naziv 'zakon o stranim agentima' zvuči rogobatno i sve one koji dobijaju novac iz inostranstva vlast predstavlja kao neprijatelje sopstvene države. Ukoliko se proširi ta retorika među 'običnim građanima' možemo imati dodatne probleme s obzirom da funkcioneri o kojim pišemo često znaju reći da 'radimo za opoziciju', da 'se bavimo senzacionalizmom' ... Klasična diskreditacija onih koji, neću više reći kritikuju, nego se i usude pitati nešto što se nosiocima vlasti ne sviđa“, napominje Vasković.

Prema njenim riječima, usvajanje takvih zakonskih okvira uticat će i na fizičku bezbjednost novinara i predstavnika civilnog sektora, posebno što je stvorena atmosfera u kojoj je normalizovan stav da se mogu napadati neistomišljenici.

„Akteri naših priča pokušali su različite vrste pritisaka da bismo prestali o njima pisati, od SLAPP tužbe, prijave policiji, izbacivanja iz prostorija, provjere računa u banci i slično, te se bojim da bi ovo samo dalo dodatni motiv da pokušaju ućutkati i jedini istraživački medij u ovom dijelu Republike Srpske. Vjerujem da će i druge organizacije imati slične probleme ukoliko se njihova borba i aktivnosti koje rade okarakterišu kao da je neko plaćen iz inostranstva da ruši nekoga“, kaže Vasković. 

Umjesto jačanja civilnog sektora, kaže da je na snazi gušenje slobode govora.

Prilikom prethodnih pokušaja usvajanja ovog zakona, predstavnici institucija Republike Srpske suočili su se sa osudama i kritikama.

Diplomatske misije u BiH i međunarodne organizacije tražile su povlačenje pomenutog zakona, navodeći da on narušava demokratske vrijednosti, kao i da je u suprotnosti sa evropskom perspektivom BiH.

„Evropska unija je utemeljena na vrijednostima poštivanja ljudskih prava, slobode, demokratije i vladavine prava. Te vrijednosti su zaštićene Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i Republike Srpske, ali i drugim zakonima. Nacrt zakona je u direktnoj suprotnosti s više puta iskazanim opredjeljenjem rukovodstva RS-a za unapređenje evropskih integracija, a posebno s ključnim prioritetom 11 o civilnom društvu i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja i medija“, navodi se u reakciji Delegacije Evropske unije u BiH iz septembra 2023.

Iako su predstavnici vlasti Republike Srpske više puta isticali da je riječ o rješenju koje postoji i u Sjedinjenim Američkim Državama, analiza Radija Slobodna Evropa pokazala je da je zakon urađen po ruskom modelu.

„Postojećim zakonom već je regulisan rad NVO, kao i mnoge druge stvari. Čak i podnošenja finansijskih izvještaja nadležnim organima. Ovaj zakon je nepotreban i opasan, jer je očigledno politički alat“, smatra poslanica PDP-a u NSRS Tanja Vukomanović.

Prema njenim riječima, targetiranje osoba kao neprijatelja države može izazvati i nasilne akcije pojedinaca.

Napominje i da institucije Republike Srpske dobijaju velike grantove i donacije iz inostranstva, te da u tom slučaju vlastima strani novac nije smetnja. Zbog toga je, kaže, namjera zakona jasna – gušenje svakog oblika kritike i zaustavljanja tema koje ne odgovaraju Vladi Republike Srpske, među kojima su često kriminal, korupcija, javne nabavke i ljudska prava.

„Ja sam uvijek za transparentan rad i za polaganja računa, ali to mora da rade svi, a ne da nas Vlada zaduži 20 miliona KM i odbija da kaže gdje, a da s druge strane neka organizacija bude neprijatelj jer ima projekat podržan od organizacije iz inostranstva“, govori.

Iako je Milorad Dodik izrazio vjerovanje da bi se ova tačka mogla naći na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, reakcije međunarodne zajednice su za sada izostale.

___