Preporuka se odnosi na preispitivanje odluka kriznih štabova Federacije BiH, Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Foto: Pixabay

Nakon što je Udruženje BH novinari 27. aprila uputilo žalbu Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH sa zahtjevom da se razmotre odluke kriznih štabova koje se odnose na prisustvo novinara i medija na press konferencijama, iz ove institucije je jučer izdata Preporuka u kojoj se pozivaju krizni štabovi Federacije BiH, Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona da preispitaju svoju praksu u vezi sa prisustvom novinara i medijskih radnika konferencijama za medije i da osiguraju veću uključenost novinara i veći stepen informisanosti.

“Pozivaju se naprijed navedeni krizni štabovi da preispitaju svoju praksu u vezi s prisustvom novinara i medijskih radnika konferencijama za medije u smislu osiguranja što veće uključenosti novinara, te u tom smislu razmotre i mogućnost korištenja informacijskih tehnologija. Pri tome, na bilo kakav način ne ugrožavajući bilo čije zdravlje”, piše u preporuci.

U žalbi BH novinara navedeno je da organizovanje press konferencija bez pristustva novinara isključuje mogućnost njihovog direktnog dijaloga sa zvaničnicima na konferencijama što može dovesti do cenzure i nepotpunog informisanja građana. U ovoj žalbi je navedeno i da prakse kriznih štabova variraju, od prisustva, naprimjer, tri novinara, slanja pitanja putem e-maila, pa do potpunih zabrana.

Ombudsmeni BiH primijetili su da je navedena praksa izazvala niz reakcija u zajednici medijskih profesionalaca i građana, te da zbog ovakve prakse neki mediji prestaju pratiti konferencije kriznih štabova i da je o tome objavljeno nekoliko tekstova. Kao primjeri navode se tekstovi “Komuniciranje kriznih štabova: Sužen prostor za novinarska pitanja” i “Medijski bunt u Hercegovini” objavljeni na Media.ba.

Zbog kompleksnosti mjera i zadatka pred kojim su se za vrijeme pandemije COVID-19 našle bh. vlasti, Ombudsmeni su podijelili i zapažanje Ustavnog suda BiH u kojem je istaknuto da se radi o nezabilježenom dogođaju u savremenoj historiji, ali i novom načinu postupanja svih organa vlasti.

Iako ističu da se često mora pribjeći strožijim mjerama, barem u određenim inicijalnim fazama, Ombudsmeni BiH smatraju da se “u svrhu očuvanja slobode izražavanja i interesa javnosti mjere trebaju razmatrati”. Naveli su i da krizni štabovi na raspolaganju imaju više mjera “od korištenja informacionih tehnologija, većeg stepena zaštite”, većih prostorija, pa čak i konferencija na otvorenom prostoru.

Na kraju su naveli da je informaciju o realizaciji ove preporuke potrebno dostaviti u roku od 10 dana od dana njenog prijema.

Izvor: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH

___