Belgijski grad Mechelen između 19. i 21. maja okupio je preko tristo novinara i urednika iz pedeset dvije zemlje. Razlog – evropska konferencija istraživačkog novinarstva Dataharvest koju je organizovala neprofitna organizacija Journalismfund.eu.

Konferenciji je prethodio jednodnevni trening za potencijalne trenere „data“ novinarstva i paralelni „Hack Day“ susret, na kojem su istraživački novinari različitih profila zajedno analizirali različite dostupne podatke, koristeći brojne - uglavnom besplatne - kompjuterske pograme. To je bio i jedan od ciljeva susreta – osnažiti novinare da bolje razumiju i analiziraju informacije iz različitih vladinih, nevladinih i privatnih izvora.

foto: Lidija Pisker

Na događaju je predstavljeno mnogo primjera uspješne saradnje novinara iz različitih dijelova svijeta. Jedan od njih bio je finansijska afera pod nazivom „Luksemburg Leaks“ koja je razotkrila utaje poreza brojnih multinacionalnih kompanija u Luksemburgu. Informacije koje su prvi put „procurile“ 2014. godine objelodanile su specijalne porezne aranžmane za moćne međunarodne firme kao što su The Walt Disney Co., Pepsi i IKEA.

„Bez imena i bez podataka, mi kao novinari ne možemo uraditi ništa“, rekao je francuski novinar Edouard Perrin koji je na ovom istraživanju sarađivao sa preko osamdeset novinara iz Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (International Consortium of Investigative Journalists -  ICIJ).

Upravo saradnja između novinara najvažnija je za rad na važnim istraživačkim pričama, naglasili su brojni evropski novinari i urednici, učesnici konferencije. Jörg Schmitt iz njemačkog Der Spiegel-a koji je na priči koja je ušla u uži izbor za prošlogodišnju Evropsku novinarsku nagradu (European Press Prize) radio sa još četiri kolega, smatra da je umrežavanje ključ za uspjeh: „Mreža novinara je iznimno važna jer svi smo mi novinari koji žele otkriti priče“.

Ali, i pored volje da javnosti u svojim zemljama predoče informacije koje nisu lako dostupne, novinari često nemaju dovoljno znanja i vještina da ih prikupe i objave.

„Toliko je priča koje nisu ispričane. To me ljuti. Mi ne radimo svoj posao“, rekao je Harald Schumann iz Tagesspiegel-a.

Konferencija je zato obilovala praktičnim radionicama na kojima su učesnici mogli naučiti kako uz pomoć Excel-a ili naprednijeg SQL-a analizirati obimne baza podataka koje često mogu otkriti zanimljive podatke teško uočljive na prvi pogled. Zainteresovani novinari su takođe vježbali korištenje alata za tzv. „web scraping“, odnosno „skidanje“ podataka s interneta kao što je popularni Import.io, ili analizu kompleksnih statističkih baza uz RStudio. Nisu zaobiđeni ni alati za vizualizaciju prikupljenih podataka kao što su Chartbuilder i Carto.  

Uz praktične obuke, organizatori su novinare željeli potaknuti na rad na važnim istraživačkim pričama i prezentacijom Programa podrške za evropske projekte istraživačkog novinarstva Journalismfund.eu. Cilj programa je finansiranje prekograničnih istraživačkih projekata relevantnih za građane više od jedne zemlje evropskog kontinenta za koje se mogu prijaviti timovi novinara iz različitih zemalja „koji imaju ideju, volju i hrabrost“, naglasili su organizatori.

Nezaobilazna tema konferencije bila je i masovna medijska produkcija tzv. „lažnih vijesti“ (fake news) i njihovo prepoznavanje. Slobodni novinar Hank Van Ess na svom predavanju o verifikovanju informacija predstavio je zanimljiv primjer „obrnute lažne vijesti“. Informacija o pronalasku protuavionskog oružja u blizini aerodroma u Kairu koje je uočio i snimio jedan Egipćanin egipatska vlada je proglasila lažnom viješću tvrdeći da je snimak napravljen 2011. godine. Međutim, uvećavanjem snimka i analizom detalja utvrđeno je da je, u stvari, lažna vijest da je informacija lažna.

Stoga je neophodno stalno provjeravati i sve provjeravati, jedan je od zaključaka konferencije. Pored uobičajenih provjera informacija iz više izvora, današnjim novinarima na raspolaganju su brojni alati za online provjeru izvora informacija i drugih medija. Višestruki finalista Pulitzerove nagrade Robert Gebeloff iz The New York Times-a na diskusiji pod nazivom „Kako ne biti u krivu“ poentirao je da je: „Predmet vašeg istraživanja najčešće vaš najbolji izvor“.

Sljedeća godišnja konferencija o istraživačkom novinarstvu bi trebala biti održana u isto vrijeme i u istom gradu, a tačan datum održavanja biće poznat početkom sljedeće godine.