Kroz devet poglavlja i prilog – Radio vremeplov, autori nas uvode u čarobni svijet zvukova na radiju, koji ovaj „slijepi“ medij pretvaraju u medij imaginacije, jer se nedostatak slike može nadomjestiti imaginacijom i kreativnim zamišljanjem slika, ne samo onih koje nedostaju konkretnom radijskom izrazu, već i svih mogućih zamisli na koje mogu potaći govor, zvuk, muzika i tišina na radiju.

 

U uvodu knjige autori nas upućuju u specifičnosti bosanskohercegovačke komunikacijske situacije, koja je obilježena imitativnim tranzicijskim procesima u koje, sasvim sigurno, spada i spora i neučinkovita transforamcija medijskog sustava. Brojni, ali nedovoljno profilirani elektronski mediji, naročito radio stanice, nizak stupanj medijske kulture i pismenosti u uvjetima etno-teritorijalne parcijalizacije latentne javnosti, ključne su karakteristike slabog razvoja medija, publike i njenog kritičkog konzumiranja medijskih sadržaja.

 

U poglavljima koja slijede dat je pregled osnovnih teorija medija na pregledan i razumljiv način, od „medium teorije“ Joshue Meyrowitza, medija kao ljudskih produžetaka Marshall McLuhana i njegove sentence „Medij je poruka“ kojom je naglasio utjecaj tehnologije na osobne i društvene posljedice medija, preko teorija moći i utjecaja Chomskog, Hermana, McChesneya, McLeishovih funkcija radija, izdvajanja govora kao primarnog koda radijske komunikacije Andrew Crisella, do mnogih drugih teoretičara radija. Svi relevantni komunikološki i mediološki pojmovi vezani za radiofonsku kulturu dobro su, prihvatljivo i jednostavno objašnjeni, što predstavlja posebnu vrijednost ove knjige.

 

Autori knjige razmatraju odnos tehnologije koja se uvijek inkorporira u određeni kulturni kontekst, medijske industrije koja se oslanja na tehnologiju, prati ili producira nove tehnološke izume, i medijskog produkta, koji je uvjetovan potrebama i specifičnom kulturom društva. Pitanju formatiranja radio stanica i programa posvećena je posebna pažnja, uz kritički osvrt na povijesno dominantne modele i pregledne tabele i grafikone. Ovim pitanjima dr.sc. Vedada Baraković i mr.sc. Mirza Mahmutović ne bave se samo teorijski, već i praktično, kroz pitanja stila radijskog izraza i novinarskih žanrova. U ovom dijelu priručnik može biti iznimno koristan studentima žurnalistike, jer sadrži niz dobrih primjera novinarske produkcije, kao i zadataka i projekata koji mogu poslužiti asistentima i studentima za vježbe i novinarsku praksu. To se posebno odnosi na tehnički aspekt radijskog izraza, poznavanje osobina zvuka, njegovo snimanje i montiranje, kako u analognom, tako i digitalnom dobu, što je posebno detaljno obrađeno, na razumljiv i praktičan način, zbog čega ovo izdanje s pravom nosi naziv – priručnik.

 

Etičkim teorijama i etičkim pitanjima novinarstva, autori se bave kroz prizmu moralnog naučavanja, ali i kroz specifičnosti izvještavanja i emitiranja u oblasti radijskog novinarstva, a sve sa ciljem da se ukaže na potrebu redefiniranja etičkih okvira djelovanja medija. Aktualne debate vođene u svijetu u posljednjih nekoliko godina o etici javnog komuniciranja nedovoljno su bile prisutne u našem akademskom i medijskom diskursu. Ova knjiga ima neskrivenu ambiciju da potakne diskusiju o pitanjima odgovornosti za javnu riječ, odgovornosti prema izvorima informacija, ali i prema javnosti, odnosno boljem razumijevanju i toleranciji.

 

Pitanjima budućnosti radija autori se bave kroz teme digitalizacije, podcastinga, interaktivnosti, multimedijalnosti i specifičnosti web radija, čija remedijacija u kulturi online komuniciranja postaje i izazov i prestiž.

 

Na kraju, knjiga u formi dodatka – Radijskog vremeplova daje historijski pregled događaja i ličnosti koje su doprinijele pronalasku, razvoju i afirmaciji radija kao tehnološkog izuma i medija, te radiofonske kulture kao njegove posljedice, odnosno učinka.

 

Knjiga dr.sc. Vedade Baraković i mr.sc. Mirze Mahmutovića – Osnovi radijskog novinarstva rezultat je višegodišnjeg istraživanja i rada sa studentima. Pisana je znalački, jednostavno, i sasvim sigurno predstavlja novinu u našoj mediološkoj literaturi, zbog čega je sa zadovoljstvom preporučujem za publiciranje i čitanje.