U okviru istraživanja Mediacentra, u tekstu “Seks i globalizacija ženskog tinejdžerstva: hrvatski i srpski teen časopisi novog doba”, Mima Simić, analizirajući najpopularnije „nove“ tinejdžerske časopise, pokazuje na koje je načine ideološko-ekonomski prijelaz iz socijalizma u kapitalizam utjecao na kreaciju tinejdžerskih (ženskih) rodnih i seksualnih identiteta.

Tekst “Seks i globalizacija ženskog tinejdžerstva: hrvatski i srpski teen časopisi novog doba” Mima Simić pripremila je za potrebe istraživačkog projekta Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi, Mediacentra Sarajevo. Kao rezultat ovog projekta, regionalnog istraživanja medijskog portretiranja žena i roda u medijima, nastao je zbornik naučno-istraživačkih radova „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi“ (ur. Nirman Moranjak Bamburać, Tarik Jusić, Adla Isanović).

Zbornik u kojem je objavljen i tekst Mime Simić (Hrvatska), sadrži istraživačke radove autora i autorica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Urednica Nirman Moranjak Bamburać u svom uvodniku „Nepodnošljiva lakoća stereotipa" navela je:

„Mima Simić u svojoj analizi teen časopisa kao tipičnih fenomena potržnjene medijske proizvodnje veoma dobro primjećuje kako je transformacija iz socijalističkog u kapitalističko društvo osobito bolna za tinejdžerke, kojima su teen časopisi često jedini izvor informacija o seksualnosti i koji pod krinkom savjeta stručnjakinja provode tehnologiju orođavanja djevojaka prema važećoj patrijarhalnoj heteroseksualnoj matrici. I ovo je sigurno jedna od glokalizacijskih pojava, jer je poznato da globalizacijski kapitalizam više nije obavezno povezan sa heteroseksualnim patrijarhatom, već veoma dobro u robu pretvara i postmoderne fluidne identitete (poput queer identiteta), za koje se mislilo da su učinkovit oblik otpora rigidnim politikama identiteta.”  (Nirman Moranjak Bamburać, 2007:44)

Abstrakt teksta Mime Simić: 

„U analizi fenomena najpopularnijih "novih" tinejdžerskih časopisa koji su na hrvatsku i srpsku pop-kulturalnu scenu stupili raspadom Jugoslavije (Hrvatska: Teen, OK!; Srbija: Bravo, Bravo Girl, Cool Girl), autorica utvrđuje na koje je načine ideološko-ekonomski prijelaz iz socijalizma u kapitalizam utjecao na kreaciju tinejdžerskih (ženskih) rodnih i seksualnih identiteta. Ispitujući ulogu časopisa kao ideoloških oruđa u procesu edukacije, enkulturacije i rodnog/seksualnog užljebljenja djevojaka, autorica osobitu pozornost obraća na potencijalno disruptivne (lezbijske, transrodne, politički potentne) elemente teksta, dolazeći do depresivnog zaključka da u "postmodernom", "postfeminističkom" (dakle, i "postpatrijarhalnom") globalizacijskom kapitalizmu svaki pokušaj subverzije i otpora biva neutraliziran komodifikacijom.“

Cijeli tekst možete preuzeti u .PDF formatu ovdje.

Objavljena je i dostupna i engleska verzija teksta.