Kako je jedan tekst iz Tirane od prije 18 godina postao aktuelan u današnjoj Bosni i Hercegovini.

Prije gotovo dvadeset godina bio sam prvi put u Albaniji. Otkrivajući Tiranu  upoznavao sam ljude i prostor o kojima sam dotada samo slušao ili čitao. Ne moram ni da podsjećam sa koliko sam predrasuda stigao. Danas mi je to jedna od omiljenih destinacija gdje srećem prijatelje sa kojima uspješno sarađujem od te 1999. godine.

Nakon tog prvog boravka napisao sam veliku reportažu za sarajevski magazin Dani.

U isto to vrijeme najveći albanski i jedan od vodećih evropskih knijiževnika Ismail Kadare revoltiran lokalnim političarima napisao je tekst za “Gazeta Shqiptare” pod naslovom “Oholost politike”. Tekst sam prenio unutar reportaže ali se nekako izgubio u masi novih činjenica o zemlji koju smo jedva znali iako nam je prvi komšiluk.

Neki dan sam tražeći po dokumentaciji našao Kadareov tekst i učinilo mi se važnim da ga barem dijelom objavimo jer, iako nije, napisan je zapravo za nas.

“Imajući ne samo jadnu misao već i slab karakter, bez traga morala, ove javne osobe propustile su da ispune misiju ovog vremena. Umjesto da padnu na koljena pred ljudskom dramom, ne zbog moralne skrušenosti već zbog boljeg razumijevanja položaja ovdašnjih ljudi, ti jadnici su se napuhali snagom koju donose kola, tjelohranitelji, prijemi i TV kamere.

Pitanje je u Albaniji, Kosovu i drugim zemljama? Kako ova umišljenost može biti objašnjena. Jer hvalisavost nekih “lidera” preovladava širom Albanije. Ljudi imaju pravo da budu iznenađeni jer oholost znači sljepoću, gluhoću i totalno nepoznavanje šta se dešava sa albanskim narodom. Dovoljno je ostati nekoliko dana u Albaniji i vidjeti premorenost ljudi, njihovo siromaštvo i nervozu, nedostatak javnog reda, oskudice u vodi i struji sve što ova oholost mrvi do ništavila.

Nepopravljiv, arogantan, potpuno neosjetljiv prema ljudskoj drami i zaslijepljen sobom i svojim riječima nastavlja da se omamljuje mobilnim telefonima, novinarskim mikrofonima i počastima ovdje i tamo. Oni zaboravljaju da je takva čast i interes zapravo za mučenicki albanski narod. Oni su daleko od zastupanja koje zaslužuju Albanci. Ovo je siromašan i razoren narod u ozbiljnoj drami, koja kao i sve tragedije zahtijeva najviši stepen predstavljanja”.

Arhiv Infobiro