Nekoliko portala u BiH su ponovo, zbog klikova, prenijeli uznemirujući snimak.

„Snimak kao dokaz u kakvom necivilizacijskom društvu živimo, bezosjećajnom i bahatom objavljen je prije nekoliko trenutaka na Facebooku“ – piše jedan portal dok zloupotrebljava tragediju i prenosi video putnika iz vozila koje je pratilo automobil čiji je vozač stradao u sudaru s autobusom na putu Mostar-Jablanica u ponedjeljak 20. maja.

Snimak na kojem se vidi automobil kako se nepravilno kreće po cesti prije nego se sudari sa autobusom, uz neprimjerene komentare, ismijavanje očitog problematičnog stanja u kome se nalazi osoba koja njime upravlja i konačno sam trenutak sudara, objavljen je na društvenim mrežama. O opravdanosti i etici vezano za snimanje i objavljivanje takvog videa privatnih korisnika na društvenim mrežama vrijedi raspraviti, ali o medijskom prenošenju takvih sadržaja ne bi trebalo da postoje dileme.

Videu takvog sadržaja i uz upozorenje da se radi o uznemirujućem snimku ne bi trebalo uopšte dati prostora u novinskim portalima budući da oni koji se bave novinarstvom podliježu etičkom kodeksu i novinarskim načelima, koji u dijelu koji se odnosi na interes javnosti kažu da su to informacije koje građanima pomažu da donesu lični sud o nekom događaju.

Snimak koji su objavili portali: Face TV, Slobodna Bosna, 24sata.info, Senzor.ba, iBalkan.net, Hayat, Vijesti.ba, Ekskluziva, Bh-infomagazin, a prenijele i mnoge druge stranice, ne daju važne informacije koje će građanima pomoći da donesu važan sud o nečemu što će poboljšati njihove živote. Takvim portalima objavljivanje ovakvog videa donosi klikove i doprinosi senzacionalizaciji nesretnog slučaja. Portali koji su video prenijeli uz osudu komentara autora snimka, nisu uradili ništa bolje. 

Nije ovo prvi put da online novinski portali objavljuju uznemirujuće snimke koji izazivaju zgražanje dijela javnosti dok doprinose klikovima i senzacionalnom izvještavanju o dnevnim događajima. Prisjetimo se samo nedavnih – snimka požara iz februara 2017. iz Sarajeva u kome se vidi i čuje nesretna žena koja doziva u pomoć prije nego nestane u dimu i plamenu ili snimka saobraćajne nesreće na odvajanju na autoputu kod Sarajeva u kojem su poginule tri djevojke u julu prošle godine.

U iznimno rijetkim slučajevima – i nakon pažljive i argumentovane odluke uredništva – ovisno o temi i slučaju, može se opravdati objavljivanje uznemirujućih videa. Takve bi situacije zahtijevale da se radi o događaju koji je historijski važan ili se radi o nečemu što bi moglo da utiče na donošenje važnih odluka u nekoj državi, gradu ili zajednici. U takvim slučajevima, preporučljivo je i pojašnjenje uredništva zašto su smatrali da je vitalno važno objaviti neki osjetljiv sadržaj i to ne samo kroz upozorenje da se radi o uznemirujućem sadržaju.

Rasprave o opravdanosti objavljivanja uznemirujućih sadržaja u medijima uvijek postoje i teško je odrediti striktna pravila i granice kada je razumljivo a kad ne objaviti krvave scene, scene ubistva, nasilja, stradanja ili čak saobraćajne nesreće.

Javnost na osnovu snimka automobila kako vozi lijevo-desno po cesti prije nego se sudari s autobusom, nije mogla niti trebala da donese sud o bilo čemu važnom za zajednicu, niti o nečemu važnom za saobraćaj. Mogla je da vidi posljednje trenutke unesrećenog vozača (iz kojeg god razloga da je tako vozio) i mogla je da čuje neumjesne komentare onoga ko je snimao. O autoru snimka i njegovim komentarima svakako vrijedi raspraviti – i u medijima – ali širenje snimka po medijima kakvo smo vidjeli u ovom slučaju teško da je bilo u tu svrhu ili bilo koju drugu osim senzacionalizma.

___