Magazin: Novinarstvo

Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.
Kada čujem ljude kako s ponosom ističu da su dali “obje” strane nekog pitanja, okrenem se i počnem tražiti potpunije izvještavanje. Teško je zamisliti da bilo koje bitno novinarsko ili menadžersko pitanje ima samo dvije strane.
Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).
Istraživanje „Blic Newsa“ pokazalo je da nekadašnji gost Srbije i Crne Gore Đovani di Stefano nije, zapravo, Karlo Fabijani, čovek koji se u biografijama Željka Ražnatovića pominje kao jedan od dvojice pomagača u spektakularnom Arkanovom bekstvu iz dobro čuvanog holandskog zatvora.
Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.

Pages