Medijska kultura u osnovnim školama je zastarjela i ne prati savremene trendove.

Foto: Pixabay

Uprskog značaju medijske i informacijske pismenosti za 21. vijek, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji jasna strategija razvoja medijske i informacijske pismenosti i jasno prepoznate institucije koje bi bile koordinatori svih važnih strateških aktivnosti. Teme koje se tiču medijske kulture u postojećim programima u osnovnim školama u BiH postoje “u tragovima” u okviru predmeta maternjeg jezika i Demokratije i ljudskih prava. Problem je što su ove teme zastarjele i ne prate savremene trendove u oblasti medija i medijskih tehnologija. 

Sva aktivnost u promociji medijske i informacijske pismenosti u osnovnim školama zasniva se na ličnom entuzijazmu pojedinaca koji uviđaju značaj medijske i informacijske pismenosti i koriste prostor da se dodatno edukuju ili da na pravi način približe temu učenicima. Ovo još uvijek predstavlja izuzetak, a ne pravilo, što značajno usporava razvoj medijske i informacijske pismenosti u školama

Izvještaj Edukacija u oblasti medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini – Aktuelni problem i preporuke autora Vuka Vučetića ukazuje na ulogu i značaj medijskog opismenjavanja u 21. vijeku i na važnost da medijska i informacijska pismenost nađe značajnije mjesto u formalnom sistemu obrazovanja, pogotovo u osnovnim školama. Izvještaj može biti u funkciji lakšeg razumijevanja samog koncepta medijske i informacijske pismenosti, ali također nudi smjernice za daljnji angažman svih zainteresovanih aktera u cilju promocije medijske i informacijske pismenosti i zalaganja da medijsko obrazovanje bude u većoj mjeri zastupljeno u formalnom sistemu obrazovanja u BiH.

Strukturisan je tako da u prvom dijelu nudi osnovna pojašnjenja toga šta se podrazumijeva pod konceptom medijska i informacijska pismenost, kao i zbog čega je medijska i informacijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija 21.vijeka. Posebna pažnja je posvećena načinu na koji je medijsko obrazovanje prisutno u osnovnim i srednjim školama i fakultetima.

S obzirom na postojeću situaciju, u dokumentu su prepoznati osnovni problem:

• nedostatak sistemskih i strateških dokumenata koji se tiču medijske i informacijske pismenosti na državnom nivom;
• nedostatak obuka za stručni nastavni kadar, koji bi, s novim i unaprijeđenim postojećim znanjem, izvodio nastavu iz medijske i informacijske pismenosti;
• nedostatak literature i didaktičkih materijala prilagođenih potrebama učenika i nastavnika.

U izvještaju se nudi i pregled pozitivnih iskustava zemalja iz regije kada je u pitanju uvođenje predmeta Medijska pismenost u formalno obrazovanje. Postojeća iskustva bi se, uz prilagođavanje lokalnom kontekstu, mogla iskoristiti u cilju prepoznavanja izazova i potencijalnih rješenja za kvalitetniju zastupljenost medijskog obrazovanja, odnosno medijske i informacijske pismenosti u formalnom obrazovanju.

Konačno, izvještaj nudi i pregled didaktičkih materijala koji potencijalno mogu biti korisni u procesu edukacije samih nastavnika, ali i učenika. Preporučeni didaktički materijali uglavnom su na engleskom jeziku. Prema tome, neophodna je značajnija pomoć kantonalnih ministarstava obrazovanja u smislu osiguranja sredstava za prijevod kvalitetne i dostupne literature, kao i investiranje u otkup autorskih prava za udžbenike i druge korisne didaktičke materijale.

Izvještaj je namijenjen ne samo resornim ministarstvima, kako bi se bolje upoznali sa značajem i ulogom medijske pismenosti i eventualnim načinima kvalitetnijeg uvođenja medijskog obrazovanja u osnovne škole, već isto tako može poslužiti i nastavnicima da unaprijede svoja postojeća znanja, ali i da eventualno iskoriste neke od didaktičkih materijala koji su predloženi u dokumentu. Konačno, roditelji su još jedna od ciljnih grupa koje je potrebno zainteresovati i ukazati im na izazove novih medija i medijskih tehnologija, koje se još uvijek uglavnom doživljavaju kao “igračke za djecu”.

Cijeli izvještaj pročitajte ovdje.

___

Regionalni program “Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu” uz podršku Europske unije implementiraju partnerske organizacije Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Inštitut, SEENPM.