Dezinformacije o koronavirusu objavljuju i šire i botovi i trolovi.

foto: pixabay/ilustracija

Omalovažavanje političkih protivnika, kao i svakodnevna razmjena vulgarnosti sa političkim neistomišljenicima uz konstantne uvrede i optužbe su postali dio političke svakodnevice. U tom smislu čini se da su neargumentovane ad hominem uvrede najčešće metode za obračun na društvenim mrežama. To negativno i nezdravo okruženje utiče da se iz javne rasprave, ali i sa foruma za raspravu, povlače oni koji imaju snažnije argumente.

Istraživački centar Pew i Internet centar pri Univerzitetu Elon sproveli su 2016. godine istraživanje u kojem je učestvovao veliki broj stručnjaka, sa ciljem da se ispita da li će u narednih deset godina trolovi, kao i velika zastupljenost negativnih sadržaja na internetu, uticati na javni diskurs na mreži. Istraživanje je pokazalo da čak 39 posto stručnjaka, od 1.537 koje je učestvovalo u istraživanju, smatra da će javna rasprava na internetu u budućnosti biti „oblikovana“ negativnim aktivnostima, dok je 19 posto bilo onih koji su smatrali da će internet u budućnosti biti “manje oblikovan" maltretiranjem, trolanjem i nepovjerenjem.

Trolovanje i botovanje na domaćoj sceni

Da botovi i trolovi polako osvajaju domaću onlajn političku scenu pokazuje i nedavni primjer koji se desio u Srbiji gdje je Tviter ugasio 8.558 naloga (botova) koji prema njihovim analizama nisu bili autentični korisnici i koji su, kako navode, bili angažovani na promovisanju vladajuće stranke u Srbiji i njenog lidera.

Tokom četiri godine je tih 8,5 hiljada naloga tvitnulo više od 43 miliona puta, i objavili su više od 8,5 miliona linkova koji su vodili na sajtove SNS-a, Informera i drugih provladinih medija. Više od dva miliona puta su u svojim tvitovima koristili haštag #vucic.

U BiH takođe postoje istraživanja koja potvrđuju relativno visok nivo aktivnosti političkih botova i trolova. Istraživanje portala Raskrinkavanje.ba iz 2018. godine koje je obuhvatilo samo analizu komentara na portalu Klix.ba pokazuje da je u mjesecu septembru identifikovano 259 korisničkih profila,koji su imali karakteristike političkih botova. Istraživanje je pokazalo da su osnovne karakteristike aktivnosti botova bile: a) pozitivno komentarisanje tekstova koji tematizuju samo jednu stranku/kandidata bez komentara na drugim tekstovima, b) pozitivno komentarisanje tekstova koji tematizuju  samo jednu stranku/kandidata, uz negativne komentare na tekstovima koji se tiču drugih stranaka/kandidata.

U političkom smislu, trolovi su plaćenici, operativci koji zbog novca izazivaju politička prepucavanja na društvenim mrežama, i usmjeravaju političku debatu. S obzirom na to da u eri post-istine i eho-silosa postoji praktično nulta stopa tolerancije prema drugom i drugačijem, teoretičari smatraju da je trolovanje zapravo postalo svojevrsni mainstream političkog diskursa.

Šta su botovi, a šta trolovi?

Razvoj interneta i ekspanzija društvenih mreža stvorili su uslove za pojavu specifičnih fenomena koji se zovi botovi i trolovi. Bot (skraćeno od robot) zapravo predstavlja automatizovani program tj. softver koji obavlja različite zadatke na internetu. Botovima zapravo upravlja algoritam koji radi prema jasno utvrđenim pravilima, a njihova osnovna funkcija se ogleda u objavljivanju, umnožavanju i komentarisanju različitih sadržaja na društvenim mrežama i portalima.

Istraživanje iz 2018. godine pokazuje da su botovi odigrali važnu ulogu u predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. godine. Jedan od razloga je taj što je ogroman broj botova objavljivao, “lajkovao”, “šerovao” i “retvitovao” političke sadržaje koji su išli u prilog Donaldu Trampu, što je vještački stvorilo utisak ogromne podrške. Ova iluzija podrške u online prostoru može da se odrazi i na stvarnu političku scenu. Tokom kampanje je čak 400.000 botova postavilo oko četiri milliona sadržaja na Tviteru što je u značajnoj mjeri usmjerilo političku debatu. Dodatno je problematično to što se ovi botovi mogu kupiti i prodati na crnom tržištu.

Botovi takođe mogu uticati na finansijska tržišta. Na primjer, mogu preplaviti društvene mreže pozitivnim/negativnim vijestima o nekoj kompaniji, što može uticati na rast/pad cijena dionica te kompanije na berzi. Najčešće su odgovorni za širenje neželjene pošte (spam e-mail) iza čega obično stoji neki komercijalni interes. Konačno, vlade pojedinih država (najčešće onih autoritarnih) koriste botove u političke svrhe. Tokom političkih kriza, ili potencijalnih revolucija, uz pomoć botova zatrpavaju news feedove različitim objavama, kako bi se smanjila vidljivost sadržaja koji im ne idu u prilog, što u najširem smislu može da utiče na slobodu govora i mišljenja. Armija botova je u službi propagande, pri čemu vjerodostojnost i važnost nekog sadržaja postaje veća, što se više umnožava.

Nije jednostavno uočiti razliku između botova i stvarnih osoba, s obzirom na to da su botovi kreirani sa ciljem da oponašaju ljude. Iako aktivnosti botova podsjećaju na stvarne ljude, oni su samo softver. Istovremeno, trolovi su živi botovi.

Trol je u skandinavskoj mitologiji biće koje je ružno i sklono sitnim, zlim i podlim radnjama. U eri interneta oni najčešće imaju jasnu agendu koju slijede i svjesno objavljuju sadržaje u skladu sa društveno-političkom temom koja je u tom trenutku aktuelna. U kontekstu društvenih mreža, njihova osnovna funkcija je zapravo da namjerno proizvode sukobe, da vrijeđaju druge korisnike, da šire lažne vijesti, govor mržnje, izazivaju paniku, da obesmišljavaju zdravu diskusiju, i konačno da kontaminiraju onlajn javni prostor.

Trolovi takođe u pozitivnom svjetlu promovišu aktivnosti svojih društveno-političkih favorita ili “patrona” koji im plaćaju za te usluge. U tom smislu žargonski izraz “trolovanje” ili “trolanje” ima negativnu konotaciju i odnosi se na izrugivanje, ismijavanje, omalovažavanje, dosađivanje i slično, sa ciljem izazivanja emotivnih reakcija kod drugih korisnika. Smatra se da je “4chan” svojevrsna baza trolova, odnosno jedna od najpoznatijih platformi na kojoj se podstiče trolovanje kao specifičan način komunikacije i humora.

Bilo kako bilo, trolovi i botovi su značajni akteri savremenih političkih borbi. Nalaze se u svojevrsnoj simbiozi. Trolovi započinju rasprave i pripremaju teren za juriš botova koji svojom podrškom kreiraju privid snage određenih političkih stavova i vjerodostojnosti različitih sadržaja.

Virus korona u eri botova i trolova

Pandemija virusa korona, koja se opisuje i kao prva velika pandemija u eri društvenih mreža, je posljedično izazvala svojevrsnu infodemiju različitih oblika dezinformativnih, poluinformativnih i lažnih sadržaja, zbog čega je preciznije koristiti termin “dezinfodemija”. Veliki broj dezinformacija i lažnih sadržaja objavljuju i šire upravo botovi i trolovi.

Iako su se se kompanije Facebook, Reddit, Google, LinkedIn, Microsoft, Twitter i YouTube obavezali da će ukloniti dezinformacije u vezi s koronavirusom sa svojih platformi, to je praktično Sizifov posao, s obzirom na to da se gotovo iz minuta u minut objavljuju novi dezinformativni sadržaji koji ciljaju na stvaranje panike i straha, ali i ostvarivanje materijalne dobiti.

Bot Sentinel je internet stranica koja posjeduje softver za prepoznavanje potencijalnih botova na Tviteru. Prema podacima koji su dostupni na tom sajtu, heštegovi #COVID19 i #coronavirussu tokom prethodna dva mjeseca su bili među najzastupljenijim heštegovima koje su koristili trolbotovi (zbirni naziv za trolove i botove). To zapravo govori da je pandemija iskorištena kao prilika da se putem dezinformacija šire panika i strah, da botovi “spamuju” internet korisnike raznim ponudama za lijekove protiv virusa korona, i slično. Što je veći strah, veća je potreba za “svježim” sadržajima koje će na neki način utišati komunikacijski šum koji je po pravilu prisutan u vremenu kriza.

Međutim, medijski nepismena publika, svojim konzumiranjem, lajkovanjem, i dijeljenjem lažnih sadržaja zapravo gasi požar benzinom, odnosno doprinosi daljem generisanju lažnih vijesti i teorija zavjere. Zbog toga obični korisnici zapravo postaju ljudski botovi koji su saučesnici spirale širenja lažnih sadržaja.

Trolbotovi uglavnom koriste dvije tehnike za širenje dezinformacija vezanih za virus korona. Prva tehnika se tiče kreiranja sadržaja koji potvrđuju ili odražavaju postojeće svjetske trendove. U slučaju virusa korona to su najčešće bile fotografije pretrpanih korpi sa hranom i toalet papirom kao i prazne police u supermarketima. Takve fotografije nastoje potvrditi informacije koje se pojavljuju i u drugim izvorima, odnosno doprinosi se učvršćivanju postojećeg narativa o tome da kriza već ostavlja vidljive posljedice.

Druga popularna tehnika je umnožavanje sadržaja. Trolbotovi se usmjeravaju na službene naloge institucija vlasti i njihove zvanične objave zatpravaju svojim paničnim komentarima kako bi stvorili nered u javnom prostoru i zbunili ostale korisnike. Takođe, svojim komentarima trolbotovi nastoje da relativizuju činjenice koje objavljuju zvanične institucije, pozivajući se često na “provjerene informacije” iz alternativnih izvora.

Osim tehnika koje najčešće koriste, botovi se mogu prepoznati i posljedećim karakteristikama: uglavnom nemaju svoje pratioce (followers), njihovi nalozi su obično registrovani nedavno, po pravilu ne objavljuju originalne sadržaje već se njihova aktivnost svodi na retweet (ovo važi za društvenu mrežu twitter), među nalozima koje oni prate su zvanični mediji, vladine institucije ili nalozi korisnika koji su na određenim značajnim funkcijama (ljekari, advokati, političari, profesori). Još jedna važna karakteristika jesu lažne profilne fotografije. Trolovi mogu ukrasti profilnu sliku stvarnog korisnikaili uzeti sliku iz stock photo servisa i koristiti je kao vlastitu. Da bi se provjerila autentičnost profilne slike korisnika, može se koristiti tehnika obrnute pretrage fotografija ili reverseimage search.

U borbu protiv fake vijesti i botova uključila se i Svjetska zdravstvena organizacija koja je pokrenula interaktivne chatbotove (možemo ih nazvati dobroćudni botovi) odnosno softvere koji su osposobljeni da automatski odgovaraju na upite korisnika o virusu korona i nude službene i pouzdane informacije 24 sata dnevno. Ovi interaktivni sistemi dostupni su na popularnim platformama za komunikacije WhatsApp i Viber. Putem tih aplikacija provjerene i vjerodostojne informacije o virusu korona mogu u realnom vremenu da informišu veliki broj korisnika koji imaju pametne telefone.

Ipak, čini se da je i pored svih inicijativa i online alata koji su dostupni u borbi protiv različitih oblika dezinformacija, ali i prepoznavanju botova kao kliconoša dezinformacija i trolova kao nosilaca novog političkog diskursa, najvažniji alat za provjeru zapravo bistrina ljudskog uma.

Poznavanje načina na koji globalni, ali i domaći mediji funkcionišu, kao i načina na koji operišu nove tehnologije su neophodni kako bi se moglo snaći u informacionoj gužvi savremenog društva. Osim toga, sve glasniji su oni koji zagovaraju ideje da je pojedinačno otkrivanje botova ili fake sadržaja zapravo traženje igle u plastu sijena.

Zbog toga je važnije biti u stanju vidjeti širu sliku, odnosno prepoznati kontekst u okviru kojeg se dešava poplava lažnog sadržaja. Drugim riječima, dekonstruisati pojedinačni lažni sadržaj je, čini se, manje važno nego znati zbog čega je on objavljen i koja mu je uloga, zašto je baš na takav način kreiran i od koga dolazi. To je pogotovo važno u vremenu kriza, a takva je svakako pandemija virusa korona.

Neophodno je medijsko opismenjavanje od najranijih uzrasta, jer samo uz kritičko promišljanje uloge medija i medijskih tehnologija i različitih savremenih medijskih fenomena moguće je usporiti komunikacijski stampedo dezinfodemije.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.