Dan zatrpan uznemirujućim porukama o mogućnosti novih sukoba, secesiji i nesreći.

foto: Infobiro

Dan Republike Srpske (RS), koji se u RS-u obilježava 9. januara, predmet je političkih tenzija dugo godina. Iz brojnih tekstova u online arhivi novina INFOBIRO može se složiti slika koju je u jednoj rečenici saželo uredništvo Dnevnog lista na naslovnici od utorka: „Datum koji simbolizira duboke podjele i svu farsu današnje Bosne i Hercegovine“.

Cijela priča o ovom datumu počinje još 1992. Javnost – list srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kako stoji u podnaslovu ovog časopisa – je 11. januara 1992. na naslovnici objavila tekst sa naslovom „Poglašena Srpska Republika Bosna i Hercegovina“.

Na petom zasjedanju Skupštine srpskog naroda BiH 9. januara Deklaracijom je proglašena Srpska Republika BiH. Ozvaničeno je, kako piše u tom tekstu, da nema više avnojske BiH i da je ono što je prije pedesetak godina stvoreno voljom Broza i njegovih moćnika ugašeno odlukom Skupštine srpskog naroda u BiH. Ustavni Sud tadašnje Republike BiH donio je 28. februara 1992. odluku kojom su poništene odluke Deklaracije. Deveti januar je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve praznik kojim se slavi Sveti Stefan i to je bila zgodna prilika da se taj dan ozvaniči i kao krsna slava novoproglašene republike.

Obilježavanje Dana RS na dan koji se poklapa sa Svetim Stefanom ostala je praksa tokom i poslije rata u BiH. Ustavni sud BiH je dva puta proglasio to nezakonitim, presudivši da diskriminiše Hrvate i Bošnjake u RS-u i da ova dva naroda ne mogu religijski praznik osjećati kao dio svog identiteta. Posljednja odluka Ustavnog suda BiH da obilježavanje Dana RS na 9. januar nije u skladu sa Ustavom BiH donesena je u novembru 2015. U prvoj reakciji na ovu odluku, predsjednik RS-a Milorad Dodik je izjavio da „ostaje pri svom prazniku i da nikakav sud to ne može osporiti“. U suštini, Ustavni sud BiH ne spori da RS ima pravo da obilježava svoj datum, ali da to ne može biti 9. januar jer taj datum nije prihvatljiv za sve građane tog entiteta.

U godinama nakon završetka rata u BiH, obilježavanje dana kada je, kako je novinar Javnosti napisao, ugašena avnojska BiH, nastavljeno je i odvijalo se u okvirima svečane akademije bez prevelike medijske eksponiranosti. U 2004. godini, naprimjer, uredništvo Nezavisnih novina za izvještaj o prazniku je potrošilo ukupno 280 riječi u tekstu: „RS nastala da bi trajala”. Tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić sa svečane akademije uputio je poruku: „RS je nastala da bi trajala a ne da bi nestala” i da je pridruživanje BiH međunarodnim, regionalnim i europskim integracijama zajednički interes svih u BiH. Gosti na akademiji su bili uglavnom predstavnici lokalnih udruženja i predstavnici vojnih i policijskih organizacija RS.

Usložnjavanjem političkih prilika u BiH, obilježavanje praznika iz godine u godinu sve je više dobijalo na značaju. Političke strukture su 9. januar pretvorile u manifestaciju kojom iskazuju da bar za sada ne moraju i neće poštovati odluke najviše sudske instance u BiH.

Analiza sadržaja novina i poruka upućenih javnosti sa obilježavanja 9. januara ukazuje na kontinuitet političkih poruka iz RS. U glavnoj ulozi u većini slučajeva je Milorad Dodik, bilo kao premijer, predsjednik RS-a ili član Predsjedništva BiH.

• 2007. godine zatraženo je gašenje OHR-a.
• 2008. je poručio da građani RS-a treba da imaju vjere u sistem RS-a.
• 2009. godine Dodik je kao premijer RS-a odlikovan za doprinos u poslijeratnom razvoju entiteta. U izjavi za Nezavisne novine, laureat je skromno izjavio „da je zasluženo odlikovan jer je sa svojom porodicom i saradnicima uložio mnogo napora i znanja da bi RS bila bolja i sređenija“.
• 2012. je izjavio da „niko ne može očekivati da se RS odrekne svoje autonomije“.
• 2013. je izjavio da RS neće pristati da trajno sprovodi odluke koje su nametnuli visoki predstavnici a koje su donesene na neustavan i nezakonit način.
• 2024. je izjavio da srpski narod nije onaj koji će ugroziti mir, ali ne dozvoljava da mu se otima njegovo te da RS vodi antikolonijalnu borbu protiv stranaca koji su nametnuti u BiH u vidu visokih predstavnika i sudija Ustavnog suda BiH.

U arhivi INFOBIRO mogu se pronaći tekstovi kroz koje je vidljivo da obilježavanje praznika za sve političare iz Federacije BiH u jednom periodu nije bilo sporno. Za Sifeta Podžića, tadašnjeg komandanta Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, nije bilo sporno prisustvovati obilježavanju Dana RS u januaru 2006. godine, jer je, kako je izjavio, „RS dio BiH i ako pravimo nešto zajedničko, onda se moramo međusobno poštovati“. Istog mišljanje je bio u januaru 2010. predsjedavajući Predsjedništva BiH  Željko Komšić koji je izjavio da je „RS ustavni dio BiH i Dan RS je praznik. BiH je država uređena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Moja obaveza je da je poštujem takvu. Poštujem i RS i njihov Dan“.

Posljednih desetak godina 9. januar je datum koji u kalendaru običnih ljudi izaziva stomačnu nervozu. Javni prostor je zatrpan uznemirujućim porukama o mogućnosti novih sukoba, secesiji i nesreći. Jedna činjenica je neoboriva. Svaka manifestacija 9. januara plaćena je novcima poreskih obveznika. Ove godine iz entiteskog budžeta za obilježavanje Dana RS je izdvojeno 647.000 KM. Oni koji slavodobitno obilježavaju ovaj praznik ne bi smijeli zaboraviti činjenicu da ga obilježavaju i novcima drugih građana, odnosno Bošnjaka, Hrvata i ostalih, koji uredno kroz poreske obaveze pune entiteski budžet.

Dnevne novine su dostupne u digitalnom arhivu Infobiro.