Političke krize najstresniji su izazov za novinare informativnih televizijskih redakcija.

foto: Pixabay

Mnogi kažu da Bosna i Hercegovina trenutno prolazi kroz najveću političku krizu nakon rata. Upravo u takvim periodima oni koji najviše rade su novinari informativnih redakcija.

Najteži njihov zadatak je vjerovatno u novinarskom žargonu dobro poznata “čeka”. Tokom nje novinari čekaju ispred neke institucije s informacijom da se u njoj održava sastanak, ali ne znaju koliko će trajati niti da li će političari nakon sastanka “biti raspoloženi” da daju izjave i ispoštuju novinare. Često se spominje rat i mnoge druge prijetnje, a novinar sve to treba veoma obazrivo, bez izazivanja panike, prenijeti građanima.

Belmina Čorbić, novinarka i reporterka televizije Euronews, izvještavanje o dnevno-političkim događajima definiše kao test izdržljivosti, kako profesionalni, tako i psihološki.

“Izvještavanje ispred institucija, bilo da je riječ o sudovima, parlamentima ili vladinim zgradama, može biti izuzetno iscrpljujuće – ne samo fizički, već i psihički. Ponekad novinari stoje satima, ponekad cijeli dan, čekajući izjave ili odluke koje možda nikada ne dođu. Nerijetko su političari svjesni da su novinari tu, ali ih potpuno ignoriraju ili ih koriste samo kao kanal za plasiranje vlastitih narativa”, govori ona.

Belima Čorbić, Euronews

Jedan od najizazovnijih aspekata takvog izvještavanja je neizvjesnost jer nikada ne znate hoće li se nešto zaista dogoditi ili ne.

Kaže da izvještavanje o suđenjima visokim političkim dužnosnicima zahtijeva stalnu analizu pravnih procesa, izvještavanje ispred parlamenta brzo razumijevanje novih političkih odluka i njihove primjene u praksi. Prati i pregovore o novim sazivima vlasti, koji znaju trajati mjesecima i biti iscrpljujući, bez konkretnih rezultata.

Kaže da je danas biti novinar mnogo teže nego ranije, jer je brzina postala ključna, a pritisci dolaze od političara, javnosti, ali i poslodavaca.

“Poseban izazov predstavlja rad u BiH, gdje su i mediji često podijeljeni po političkim i etničkim linijama, pa se objektivno izvještavanje nerijetko doživljava kao 'strani narativ' ili napad na neku političku opciju,” govori Čorbić.

Prenijeti brzo tačnu informaciju

Đorđe Vujatović, dopisnik Federalne televizije iz Banjaluke, govori da trenutno ne zna “gdje mu je glava” od posla. Kaže da je u dnevnoj informativi stresno jer novinar nema vremena da pravi određene analize, te da informacije mora ponuditi odmah za prvu informativnu emisiju.

“Vrlo često ne možemo da objasnimo šta se dešava u dva i po, tri minuta. S druge strane, prenošenje takvih informacija i postavljanje sebe kao medija, kao onoga ko je posrednik između političara i publike, sigurno dovodi i do prenošenja stresa. U ovakvom društvenom ambijentu biti novinar u dnevnoj informativi jako je stresno i razočaravajuće, i zbog odnosa publike i zbog odnosa političara”, govori Vujatović.

Đorđe Vujatović, FTV

Boris Brezo, reporter Newsmaxa, kaže da se događaji “smjenjuju kao na traci” i u BiH i globalno i da je teško ispratiti jednu temu od početka do kraja.

Dodaje da danas svjedočimo situaciji u kojoj je cilj držanje političkih tenzija u javnosti kako bi se lakše provodile etničke politike. Najveći poraz, po njemu, je to što su mediji postali alat za provedbu takve propagande. 

Boris Brezo, Newsmax

Brezo kaže da mu, ipak, političke trzavice i prijetnje nisu više stresne, ali da se povremeno umori od ponavljanja istih fraza, taktika, izjava i scenarija.

“Sve mi je postalo predvidivo i uopće me ne uzbuđuje ono što političari govore i rade. Nažalost, veliki dio građana ove zemlje strahuje za svoju budućnost i sigurnost zbog političkih i nacionalnih tenzija. Ali, smatram da one nisu realne. Postoje samo u medijima. Vrlo mi je bitno prenijeti sve strane i argumente, bez obzira slagao se s njima ili ne,” ističe Brezo.

Azur Delić, reporter i voditelj na N1 televiziji, kaže da su najveći izazovi za novinare u informativnoj redakciji brzina, lažne informacije i dezinformacije  i da je važno ostati smiren i odmjeren.

Foto: Azur Delić, N1

“Smatram da je nekritičko prenošenje ratnohuškačkih izjava neodgovorno i neprofesionalno. Mislim da bi medijima mnogo veći fokus trebao biti na krucijalnim problemima s kojima se građani suočavaju, kao i na statistikama i podacima koliko kaskamo zbog kreirane atmosfere, te kakve prilike propuštamo usljed nerada izabranih zvaničnika,” govori on.

Delić ističe da mediji i novinari ponekad nisu svjesni uloge “čuvara kapije”, kao i činjenice da njihov način izvještavanja kreira atmosferu u društvu. Nerijetko novinari postaju saučesnici u estradizaciji politike i kreiranju društva gdje su stereotipi osnova odnosa prema drugome. Zbog toga, pokušava da kroz svoje izvještavanje fokus stavi na to koliko političke odluke ili nerad utiče na život građana.

“Tako su, na primjer, delegati u Domu naroda PFBiH za devet mjeseci zasjedali samo 31 sat. Za taj njihov rad, odnosno za plate, iz budžeta je izdvojeno tri miliona maraka”, objašnjava Delić.

I ''čeku'' ispred zgrade Parlamenta FBiH pretvorio je u priču o svakodnevnom životu: zgrada Parlamenta FBiH, ispred koje novinari često čekaju, nije prilagođena osobama s invaliditetom i ljude, kako govori, praktično “nose na sjednicu”.

Balans između profesionalnog i privatnog života

Sarina Bakić, vanredna profesorica na Odsjeku sociologije Fakulteta političkih nauka, ističe da praćenje bosanskohercegovačke političke scene može uzrokovati razne posljedice.

“Bavljenje ozbiljnim i teškim temama, kao što su sukobi, prijetnje ratom ili društvene podjele, može izazvati stres, anksioznost i osjećaj bespomoćnosti kod mnogih. Ono o čemu se rijetko govori jeste da se u periodima političkih tenzija povećava pritisak da se zauzme određena strana, što može staviti novinare i novinarke u moralnu dilemu između profesionalne etike, profesionalne odgovornosti i pritisaka društva, odnosno određenih društvenih grupa ili pojedinaca. U ovakvim situacijama, okolnostima i narušenoj kulturnoj i duhovnoj klimi, novinarstvo zahtijeva izuzetnu otpornost, kritičko razmišljanje i sposobnost da se emocionalno distancira, ali istovremeno ostane posvećen tačnom i odgovornom izvještavanju”, poručuje Bakić.

Kaže da mnogi novinari rade pod stalnim pritiskom, uz male plate, prekovremeni rad i nesigurne ugovore, te da klikbejt kultura i algoritmi društvenih mreža forsiraju novinare da proizvode senzacionalistički sadržaj umjesto analitičkog i istraživačkog novinarstva. Usljed političke polarizacije društva, novinarski profesionalci često su optuženi da su “pristrasni”, bez obzira na to koliko profesionalno obavljaju svoj posao, govori ona.

Enita Čustović, docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na Odsjeku komunikologije i politologije, kaže da javnost često percipira novinare kroz prizmu senzacionalističkih medija, ne praveći razliku između kvalitetnog i manipulativnog izvještavanja.

Čustović savjetuje novinarima da uvijek ostanu posvećeni etičkim standardima, bez obzira na pritiske s kojima se susreću, što podrazumijeva provjeru izvora, tačnost informacija i izbjegavanje senzacionalizma. Takođe, naglašava važnost kontinuiranog usavršavanja, posebno u oblasti medijske pismenosti, istraživačkih tehnika i digitalnih alata, te potrebu za radom na psihološkoj otpornosti, uključujući balansiranje profesionalnog i privatnog života te očuvanje mentalnog zdravlja kroz razgovor s kolegama i distanciranje od destruktivnih narativa. Na kraju, savjetuje novinarima da u slučaju ozbiljnih prijetnji ili pritisaka potraže podršku od novinarskih udruženja, pravnih stručnjaka ili međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom novinara.

__

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.