Mediji utiču na rezultate izbora, formiraju javno mnijenje, tjeraju donosioce odluka da budu odgovorni, prenose vijesti iz najudaljenih dijelova planete. Nekada su to činili putem telegrafa, pošte ili telefonske žice a danas je dovoljno samo nekoliko klikova mišem i informacija je puštena u eter. Muzej novinarstva Newseum posmatra upravo fenomen razvoja komunikacione tehnologije, te načine na koje se mijenjalo izvještavanje o događajima ali i medijski uticaj na njih.

Žuti saobraćajni znak, očito porijeklom sa područja Sarajeva, usmjeravao je u prošlosti prema tranzitu sa koga su putnici mogli nastaviti vožnju ka Zagrebu, Beogradu, Banjoj Luci, Tuzli ili Zenici. Danas se nalazi u novinarskom muzeju Newseum, kao jedan od znakova balkanskog ludila devedestih, kada je kao ratni suvenir bilo normalno ponijeti i izrešetanu putokaz tablu. Ispod nje je parkiran takođe izbušeni bijeli Chevrolet kamionet koga su tokom sukoba u Bosni i Hercegovini koristili fotografi magazina Time i drugi dopisnici. Zbog brojnih udara metaka i gelera vozilo je dobilo nadimak „metalni magnet“, a Christopher Morris, tadašnji glavni fotograf Time-a za ovu regiju, pričao je kako ga kamionet nikada nije iznevjerio. Između ostalog, preživio je brojne napade jer je imao ojačanu oklopnu konstrukciju.

U dijelu muzeja posvećenom medijskim slobodama i novinarima koji su radili u ratnim zonama, odmah ispred table i Chevroleta, nalaze se šljem i laptop koje je izvještavajući iz BiH koristio novinar New York Times-a John F. Burns, za šta je 1993. godine dobio i nagradu Pulitzer. Uz još nekoliko eksponata koji se uglavnom tiču sukoba i protesta devedesetih godina prošlog stoljeća – to je otprilike sve što je direktno povezano sa ex-Yu prostorom a nalazi se u muzeju. Galerije uglavnom prikazuju različite faze u razvoju novinarstva i istorijske događaje - kroz prizmu medijskog izvještavanja o njima. Fokus je na Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), što i ne iznenađuje s obzirom na ulogu ove države u razvoju medija i tehnoloških inovacija, ali i na činjenicu da se muzej nalazi u Washingtonu.

Foto: Maria Bryk/Newseum

Laku noć i sretno

Newseum danas ima 15 stalnih tematskih postavki, detaljno obrađenih, sa pregršt insajderskih informacija o onome što se dešavalo tokom izvještavanja i brojnih predmeta koje su novinari zaista i koristili u radu. To omogućava da se na relativno malom prostoru posmatra kako se novinarstvo razvijalo, od prvih štampanih publikacija do građanskog novinarstva na društvenim mrežama i touch screen generacije. Osim stalnih, svake godine se postavljaju i privremene izložbe, uglavnom povodom obilježavanja jubileja. Neke od sadašnjih su posvećene: 50-oj godišnjici uključenja američkih snaga u rat u Vijetnamu, 150-oj godišnjici ubistva Abrahama Lincolna i desetoj godišnjici od kada bejzbol tim Washington Nationals domaće utakmice igra u glavnom gradu SAD-a.

Foto: Dino Jahić/Vijetnam

“Prije pet godina, kada je bila peta godišnjica od uragana Katrina, postavili smo izložbu koja je pokazivala kako su novinari pokrivali tu priču i šta su radili da bi izvještavali o onome što se događa. Tako da je tajmnig dio načina na koji biramo izložbe. Ali gledamo i druge faktore, kao npr. šta se već nalazi u našoj kolekciji ali ne privlači mnogo pažnje posjetiocima“, kaže Jonathan Thompson, direktor za odnose s javnošću Newseum-a.

Među stalnim postavkama upečatljiv je „Memorijal novinarima“ sa fotografijama i informacijama o preko 2.000 novinara koji su izgubili život na zadatku, kao i galerija sa svim fotografijama koje su dobile Pulitzera. Značajan prostor posvećen je borbi za rasnu ravnopravnost u SAD-u šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok središnje mjesto u „Galeriji 9/11“ zauzima antena za emitovanje, uništena rušenjem Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Na zidu ove galerije nalaze se naslovnice novina sa vijestima o terorističkim napadima iz 2001. godine.

Foto: Dino Jahić/Memorijal novinarima

Osim uobičajenih izložbenih prostorija, posjetioci u kino dvoranama i na monitorima na zidovima mogu pogledati čak 18 filmova, u trajanju od četiri do 25 minuta. Oni opisuju različite aspekte rada medija, poput nepristrasnog izvještavanja i zaštite izvora, ali i načina na koji Hollywood prikazuje novinare. Među atraktivnijim je 4D projekcija koja prikazuje neke od najdramatičnijih trenutaka u novinarstvu, poput radio izvještaja Edward R. Murrowa, reportera CBS-a, o bombardovanju Londona u Drugom svjetskom ratu.  O Murrowu, koji je svoje izvještaje završavao čuvenim „Laku noć i sretno“, je 2005. godine snimljen i istoimeni film („Good night and good luck“) sa Georgeom Clooneyem u glavnoj ulozi.

Borba za pet sloboda

Prvi Newseum je sa radom počeo 1997. godine, da bi pažnjom koju je izazvao i brojem posjetilaca već nakon nekoliko godina premašio očekivanja, pa je zatvoren početkom 2002. godine. Napravljen je plan za gradnju novog muzeja, otvorenog u aprilu 2008. godine, na čuvenoj Pennsylvania aveniji koja spaja Bijelu kuću i Kongres - Capitol. Upravo se na posljednjem, šestom, spratu muzeja nalazi terasa sa pogledom na aveniju koja je bila poprište bitnih momenata američke istorije, poput parada za predsjedničke inauguracije ili protesta ratnih veterana i pokreta za ženska prava. Na njoj je postavljena retrospektiva svih tih događaja, od izgradnje Washingtona do danas, pa posjetioci mogu da uspoređuju sadašnji izgled ulica i objekata sa onim na fotografijama. Sa terase se ulazi na izložbu čiji se sadržaj uvijek mijenja – „Današnje naslovne stranice.“ Svakog dana u Newseum-u biraju najbolju naslovnu stranicu novina iz svake od 50 američkih država, te određenog broja internacionalnih izdanja, koje zatim tu i postavljaju. Odabrane naslovnice mogu se pregledati online, kao i još nekoliko izložbi.

Foto: Sam Kittner/Otvaranje Newseum-a

Na vanjskom zidu zgrade prema Pennsylvania aveniji ispisano je 45 riječi iz Prvog amandmana američkog Ustava, koje se odnose na slobodu štampe, govora, religije, okupljanja i pisanja peticija. Borbu za ovih pet prava u Newseum-u navode kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva.

„Fokus izložbi je upravo da pokažu zašto je to važno i zašto je važno da novinari mogu da prisustvuju određenom događaju, istorijskoj ceremoniji ili udarnim vijestima i o tome izvještavaju slobodno i istinito, bez straha da bi ih vlasti mogle cenzurisati i reći im da nešto ne smiju objaviti. A očigledno je da postoje primjeri širom svijeta koji pokazuju koliko opasno može biti kada vlade imaju moć da zabrane novinarima pisanje o činjenicama onakvim kakve one jesu“, kaže Jonathan Thompson koji u muzeju radi sedam i po godina.

Newseum godišnje posjeti oko 800.000 ljudi, iako je jedan od rijetkih muzeja u Washingonu čije se ulaznice naplaćuju. Cijena ulaza za odrasle je oko 25 eura, a postoji mogućnost ranije online kupovine sa 10 posto popusta. Kupljena ulaznica važi i idućeg dana - na taj su se korak u muzeju odlučili nakon što su počeli primati pritužbe posjetilaca da je osam sati radnog vremena premalo za detaljan obilazak. I nisu pogriješili – s obzirom na obimnu arhivsku građu jedan dan zaista djeluje malo, ne samo za medijske profesionalce već i za obične građane kojima je ovo najčešće prvi susret sa medijima iznutra.

Osim od ulaznica, muzej se finansira zahvaljujući donacijama, pa mnoge galerije u nazivu nose i ime donatora, organizacije ili pojedinca. Osim toga, prihode ostvaruju od restorana i prodavnice suvenira, te od iznajmljivanja prostorija, uključujući i dva tv studija – iz jednog od njih Al Jazeera America emituje svoju popularnu emisiju America Tonight. Stražnja strana zgrade je zapravo stambeni dio sa 134 stana, od čijeg iznajmljivanja Newseum takođe ostvaruje zaradu.

Digitalna revolucija

U kontekstu razvoja novinarstva, među značajnijim segmentima muzeja je najveća od 15 stalnih galerija u kojoj je po hronološkom redu izloženo oko 400 originalnih novinskih naslovnih stranica i magazina, izdatih na istorijski bitne datume ili povodom važnih događaja.  Ovo je samo manji dio arhive Newseum-a koja se sastoji iz oko 40.000 dokumenata te vrste i seže do 500 godina unazad. Između ostalog, u izloženom dijelu kolekcije se nalaze: njemačka knjiga-novina koja govori o smrti vođe reformacijskog pokreta Martina Luthera 1546. godine, prvo izdanje New York Times-a, naslovnica lokalnih novina Neosho Times koja obavještava o smrti odmetnika Jesse Jamesa, naslovna stranica Dallas Morning News-a nakon ubistva John F. Kennedya i izvještaj Daily Mirror-a o prvim uspjesima Beatlesa u SAD-u.

U istoj galeriji, uz požutjele naslovnice smještene u metalnim ladicama, posjetiocima je na raspolaganju deset touch screen monitora sa tri interakativne izložbe i bazama podataka sa informacijama iz biografija novinara, pretraživim po imenu i prezimenu. Ovakav primjer kombinovanja starog i novog nije toliko čest - veći dio muzeja ima klasičan prikaz eksponata.

Foto: Sam Kittner/Bloomberg galerija

Pojedini segmenti muzeja ipak su okrenuti savremenom načinu prezentovanja novosti. “Bloomberg internet, tv i radio galerija“ daje uvid u razvoj elektronskih medija kroz timeline od preko 70 radio i tv klipova, a sadrži i digitalni centar sa prikazom aktuelnih vijesti i tehnologije koja ih danas oblikuje. „Galerija novih medija“ u potpunosti je interaktivna jer posjetioci u njoj o novinarstvu uče kroz igru i upotrebu multimedije. Ovo je ujedno i jedna od zabavnijih galerija pošto omogućava čekiranje na Twitter-u, postavljanje svoje selfie fotografije na veliki monitor i društvene mreže, ali i kreiranje i objavljivanje vlastite novinske naslovne stranice od ponuđenih aktuelnih vijesti. U „NBC interaktivnoj redakciji“ postoji nekoliko setova tv opreme pa posjetioci mogu snimati svoje javljanje na lokaciji po vlastitom izboru (Bijela kuća, vremenska prognoza, sportski tereni...) i kasnije video postaviti na Youtube.

Jonathan Thompson kaže da je upravo razvoj tehnologije jedan od najvećih izazova koje imaju, prije svega imajući u vidu da touch screen uređaji, iPad i sl. nisu ni postojali kada je muzej otvoren.

„Nema šanse da možemo mijenjati tehnologiju svake ili svake druge godine, samo da bismo pratili trendove. Tako da pokušavamo dizajnirati stvari na način da nove i interakivne mogu funkcionisati godinama prije nego što se pokvare ili moraju biti zamijenjene. Mislim da mnogi muzeji i atrakcije imaju sličan problem“, objašnjava direktor za odnose s javnošću Newseum-a.