“Onog momenta kada objavite neprovjeren materijal, budite sigurni da će ga vaša publika provjeriti”.

foto: ijf2018

Već dugi niz godina Peruđa, mali grad u Italiji, domaćin je Međunarodnog festivala novinarstva, kojeg tokom nekoliko dana trajanja posjete hiljade novinara i medijskih radnika. Ovogodišnje izdanje donijelo je učesnike iz više od 50 zemalja a koji su imali priliku da čuju čak 700 izlagača. 

Jedni od glavnih partnera Festivala bili su Google News Initiative i Facebook. Obje platforme organizovale su razne radionice na kojima su učesnici imali priliku da nauče nešto više o metodama korisnim za digitalne medije. Tako su iz Google-a priredili radionicu o verifikaciji podataka na internetu ali i pružili uvid u korisne Google alate. S druge strane, iako su učesnici konferencije brujali o nedavnom skandalu sa podacima Facebookovih korisnika, fokus je bio na pričama koje prenosimo videom, te su u skladu s tim i organizovali radionice video storytellinga. 

Veliki fokus Festivala stavljen je na rad društvenih mreža. U sjeni nedavnih dešavanja sa podacima Facebook korisnika, mnogi su pokušali da razluče na koji način zapravo algoritmi mreža utiču na naše online i offline iskustvo. 

Ono o čemu su panelisti govorili tokom sesije posvećene uticajima algoritama na naš svakodnevni život jeste da većina korisnika ustvari i ne zna da im mreže poput Facebooka pokazuju samo određene stvari, dok druge nikada ne dosegnu njihov timeline. 

Također, ono što je navedeno jeste da su i emocije koje ispoljavamo uzrokovane tim algoritmima, navodeći da je ljutiti korisnik najbolji korisnik jer kada neki sadržaj razljuti korisnika, onda se on više angažuje na mrežama. 

“Najekstremniji glasovi su najglasniji. Jedan od alata koje koriste populisti jeste 'ljutita' retorika, jer su ljutiti ljudi češće skloniji da idu glasati, oni su isto odlični korisnici jer daju povratnu informaciju, a ujedno i klikaju dosta”, navela je Ingrid Brodnig, autorica i digitalna stručnjakinja. 

No ono na šta čak ni medijski pismeni korisnici često ne obraćaju pažnju jeste činjenica da su i algoritme pisali ljudi, pa su samim time i podložni predrasudama ili stereotipima koje ti isti ljudi nose sa sobom. 

Mathew Ingram iz Columbia Journalism Reviewa pojasnio je da postoje, izvan Facebooka na kojem je glavni fokus, i političke i ekonomske sile koje guraju upotrebu algoritama. “Obavještajne službe kao što su NSA, svaka zemlja ima neku takvu agenciju. Ovi algoritmi su njihov način kontrolisanja protoka informacija, načina na koji se te informacije koriste”.

Ali bez obzira na nedavni slučaj sa korištenjem podataka Facebookovih korisnika od Cambridge Analytice ili stalnih upozorenja da ustvari algoritmi oblikuju naše online iskustvo, brojni korisnici mreža uopće ne mare za to. Imajući u vidu nizak stepen medijske pismenosti, nepostojanje iste u obrazovnim sistemima, može se pretpostaviti da je svijest zapadnobalkanskih korisnika društvenih mreža na još nižem nivou nego u zemljama “zapadnog” svijeta. No Ingram ima jednostavno riješenje: 

“Da li koriste Facebook? Ako da, onda je to način na koji možete razgovarati sa njima. Možete razgovarati sa njima o načinu na koji je njihov Facebook zid oblikovan algoritmom. Veliki broj ljudi to ne zna. Većina ljudi ne zna da postoje stvari koje oni ustvari ne vide na svom profilu. I onda kada im to tako predočite, nađu se uznemireni. Osjećaju se nelagodno jer neki tamo kompjuter određuje šta oni zapravo vide”, pojašnjava Ingram. 

Ono što su učesnici panela zaključili jeste da članove generalne publike zbunjuje i možda čak i plaši riječ algoritam. “Ne morate koristiti ovu riječ, jer ona je čudna i zbunjujuća. Ali objasnite korisnicima da kompanija koju vodi pojedinac iz Silicon Valley odlučuje šta i kada će biti prikazano na njihovom zidu, i jedini razlog zbog kojeg to radi jesu njegove lične svrhe”, navodi Ingram.

“Fokus Facebooka nije poput onoga kojeg imaju novine ili TV. Fokus nije na tome da vas informiše, nego želi da vi klikate na stvari, da gledate u reklame. Tako da mislim da je dovoljno da kažemo ljudima da se to dešava, i da ih to može podstaći na razmišljanje o tome šta algoritmi znače i na koji bi se način mogli boriti protiv njih”, pojasnio je za MC Online Mathew Ingram.

Pored aktivnih razgovora o algoritmima, pitanjima privatnosti podataka, automatizovanog pisanja vijesti koje su predstavile organizacije poput AP-a, koalicije ženskih novinara i vezi između ravnopravnosti i slobode medija, veliki broj panela i radionica bio je posvećen verifikaciji korisničkog sadržaja i ispravnog korištenja materijala sa društvenih mreža.

Craig Silverman iz BuzzFeeda i jedan od pionira verifikacije koji je dao svoj doprinos i Vodiču za verifikaciju koju je Mediacentar preveo na lokalne jezike, održao je radionicu o alatima koje novinari ali i generalna publika treba da koriste kako bi bili sigurni u sadržaj sa društvenih mreža.

Pored standardnih alata za provjeru fotografija, Siverman je također predstavio alate u formi browser ekstenzija a koje nam mogu dati više informacija o recimo porijeklu fotografija ili online arhivi nekog sajta. 

Verifikacija, algoritmi, #metoo pokret, AI, nezaobilazno data novinarstvo i vizualizacije bile su u glavnom fokusu ovogodišnjeg izdanja festivala u Peruđi. No pored ovih tema, neki od panela imali su zanimljive diskusije o fotografiji u digitalnim medijima, gdje je fotourednik Wall Street Journala pokazao kako mu njegov Instagram račun pomaže da što bolje razumije način na koji fotografije okupiraju pažnju javnosti. Jedan interesantan projekat predstavili su iz Magnum Photos, sedamdeset godina stare foto agencije kojoj su pripadali neki od pionira fotografije. U 2018. godini iz Magnuma su odlučili da naprave verziju besplatnih novina koje će dijeliti zainteresovanima a koje će sadržati brojne Magnumove fotografije, iz prošlosti, kao i danas. 

Tokom festivala također je održana premijera filma o istraživačkoj novinarki Daphne Caruana Galizia, koja je prije pola godine ubijena bombom na Malti. Dosta razgovora bilo je posvećeno i sigurnosti novinara ali i etičkom izvještavanju. 

I dok su neki od učesnika samo pohađali panele, brojni su imali priliku da nauče nove tehnike i metode na jednoj od brojnih radionica. Već tradicionalno, učesnici su također imali priliku da savladaju osnove mobilnog novinarstva, na jednoj od tri jutarnje šetnje tokom kojih je medijski konsultat Robb Montgmery učesnicima u praksi pokazao razne načine na koje mogu da koriste mobilne telefone za izvještavanje. 

___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.