Moderacija sadržaja na društvenim mrežama za medije u Bosni i Hercegovini (BiH) je zahtjevna i traži dodatne kapacitete. Za medije društvene mreže su važan alat za dostizanje publike, ali većina medija u BiH nema menadžere društvenih mreža i razvijene smjernice za korištenje mreža i uklanjanje sadržaja.

 

Društvene mreže, s druge strane, imaju svoje mehanizme uklanjanja sadržaja koji krši njihove standarde, a koji se uglavnom odnose na seksualni sadržaj, eksplicitan sadržaj, uznemiravanje, govor mržnje, samopovređivanje, nezakonite aktivnosti i dezinformacije. Automatsko uklanjanje takvog sadržaja na društvenim mrežama nije dovoljno transparentno i efikasno, te izvještaji pokazuju da veliki broj govora mržnje ostaje online, naročito izvan engleskog govornog područja. Kako je pokazala studija Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju, pravila društvenih mreža su široko definisana i često nisu prilagođena lokalnom kontekstu, automatizovani filteri nisu u stanju razlikovati jezičke nijanse i kontekst, i njihova primjena je često nedosljedna. Nadalje, u BiH kompanije društvenih mreža nemaju svoje predstavnike kojima bi se mediji i civilno društvo mogli obratiti. 

 

Od prošle godine sadržaj kojim se veličaju osuđeni ratnih zločinci ili javno odobrava, poriče, grubo umanjuje ili pokušava opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratni zločini, a koji je usmjeren protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost zabranjen je u BiH. Google i Twitter su 2021. godine najavili da imaju namjeru da uklanjaju sadržaj kojim se negira genocid u Srebrenici, ali nije poznato da li i na koji način to čine. Analiza Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN) je pokazala da je nakon donošenja izmjena manji broj negiranja genocida na Twitteru i u medijima. 

 

Najpopularnija društvena mreža u BiH Facebook 2020. je najavila da će uklanjati sadržaj kojim se negira Holokaust, ali Mediacentar nije dobio odgovor na upit da li će uklanjati sadržaje koji negiraju i opravdavaju genocid i ratne zločine u BiH. Facebook ima politiku protiv govora mržnje u kojoj se detaljno navode koje vrste izražavanja korisnici ne smiju objavljivati, uključujući sadržaj usmjeren na osobu ili grupu osoba na osnovu rasne pripadnosti, etičkog porijekla, invaliditeta i drugih zastićenih kategorija. Ovom politikom se mogu u određenoj mjeri uklanjati i sadržaji kojim se negiraju ratni zločini u BiH.

 

Sve to ostavlja medije da ulažu dodatne napore da uklone sadržaje kojim se negiraju ratni zločini i veličaju ratni zločinci na svojim nalozima na društvenim mrežama, ali zbog manjka vremena i kapaciteta oni to tek sporadično čine.  

 

 

Mediji u BiH koriste razne načine kako bi pratili i uklonili neželjen sadržaj na nalozima na društvenim mrežama, ali često zbog manjka kapaciteta on ostane i dalje online. Radio Slobodna Evropa (RSE) nastoji ukloniti sadržaje koji negiraju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid i glorificira ratne zločince na svim platformama. I dalje je, kako kaže Meliha Kešmer, urednica za digitalne platforme u birou RSE u Sarajevu, najviše takvih komentara na Facebooku, koje nažalost nije moguće ukloniti sve u realnom vremenu i odmah. Često je količina takvih komentara velika, a rasprave ispod tekstova o ratnim zločinima se često razvijaju u govor mržnje i uvrede.  

 

„Osim alata koji Facebook pruža, a koji se odnosi na automatsko sakrivanje komentara koji sadržavaju riječi/termine koji podrazumijevaju govor mržnje i koji su admini RSE izabrali i označili, 'ručno' brišemo komentare. Pomenuti alat Facebooka nije dovoljan posebno zbog jezičke strukture naroda na Zapadnom Balkanu, jer ne obuhvata sve gramatičke i leksičke varijante koje mogu biti upotrijebljene kao govor mržnje“, objašnjava ona.  

 

Podsjeća da Facebook nudi opciju brisanja ili sakrivanja komentara, a da je moguće već pri samom postavljaju sadržaja ograničiti publiku, odnosno ograničiti ili potpuno isključiti mogućnosti komentiranja. To, kako kaže, jeste moguće rješenje, ali takav potez može uticati na vidljivost sadržaja, kao i na to da manje ljudi vidi i pročita sadržaje koji su važni, kad je riječ o ratnim zločinima ili genocidu.  

 

RSE i na drugim mrežama, Twitteru ili Instagramu, prema riječima Kešmer, također nastoji ukloniti uvredljive sadržaje i govor mržnje, tako što redovno prati i komunicira s čitateljima i uklanja komentare u kojima se negiraju zločini ili genocid.  

 

 

Na web stranici Detektor, Balkanske istraživačke mreže (BIRN), nisu dozvoljeni komentari. Komentare u kojima se umanjuju, ismijavaju ili na bilo koji drugi način negiraju zločini ili žrtve ratnih zločina ili veličaju ratni zločinci, novinari i urednici BIRN-a brišu na svojim društvenim mrežama. “Vrlo često blokiramo korisnike od daljeg pisanja. U posljednje vrijeme na određeni broj tekstova na Facebooku u potpunosti blokiramo komentare. Moje je mišljenje da su komentari izgubili prvobitnu svrhu zdrave diskusije i da su postali najučestalija platforma za širenje govora mržnje, dezinformacija ili veličanje zločinaca”, kaže za Mediacentar Sarajevo Semir Mujkić, urednik u BIRN-u BiH.

 

U redakciji portala Fokus pokušavaju, prema riječima urednika Dinka Dundića, pratiti komentare ispod objava na društvenim mrežama, te uklanjati one u kojima se negiraju ratni zločini. Zbog velikog broja komentara, kako kaže, nekad je nemoguće sve ukloniti, a često se oslanjaju i na čitatelje koji ih upozore na postojanje takvih komentara.

 

Portal Klix.ba, kako kaže urednik Semir Hambo, ima svoje mehanizme, tačnije filtere koji brane negiranje ratnih zločina, genocida ili glorificiranja ratnih zločinaca. I oni se oslanjaju na pomoć čitalaca, pa je tako napravljena posebna opcija gdje im čitatelji mogu prijaviti ukoliko primijete negiranje genocida u komentarima ispod članaka.

 

“Kada je riječ o društvenim mrežama, nažalost nemamo kapacitet da to pratimo, ali u skladu s mogućnostima obratimo pažnju na specifične teme, gdje očekujemo da bi moglo biti takvih komentara”, objašnjava za Mediacentar Sarajevo Hambo.

 

 

Svaka mreža ima svoja pravila i standarde, međutim, podsjeća Meliha Kešmer sa RSE, u posljednjih nekoliko godina pojačani su napori platformi da uklanjanju lažne sadržaje. Platforme to rade, kako kaže, u saradnji s organizacijama i fact checkerima, nakon čega određeni sadržaji budu „sakriveni“ ili označeni kao lažni, netačni.

 

„Prošle godine su Twitter i Google najavili da će uklanjati sadržaje u kojima se negira genocid počinjen u Srebrenici. Mislim da i ovo ovisi o suradnji platformi s fact check organizacijama u regiji koje provjeravaju ogroman broj objavljenih sadržaja i ocjenjuju ih kao tačne ili lažne, odnosno uvredljive“, navodi ona i dodaje da mreže imaju svoj set pravila koji se mora ispoštovati pri postavljanju sadržaja i ako je sadržaj u suprotnosti – neće moći biti objavljen.  

 

Naravno, kako kaže, mnogo je onih koji nalaze način da zaobiđu i pravila i provjere i to je i najveći nedostatak platformi da se suprotstave takvim pojavama. Nerijetko, nažalost, društvene mreže, posluže određenim grupama kao platforme za dijeljenje sličnih stavova i privlačenje članova s ciljem nekog štetnog djelovanja online ili u stvarnom prostoru.  

 

„Stručnjaci smatraju da bi bilo korisno da mreže jasnije i strožije provode svoja pravila, koriste podatke spornih grupa i stranica za kreiranje modela detekcije; ojačaju jezičke markere za prepoznavanje i uklanjanje i obuče više moderatora i pojačaju algoritme da se lakše otkrivaju, često vrlo vješto skriveni, narativi onih koji šire govor mržnje, lažne vijesti, nasilje ili ekstremizam, jer često su takve grupe one koje kontinuirano govore i pišu o temama ratnih zločina, dovodeći do tačke besmisla sudske odluke, negirajući njihovu legitimnost i istinu, vrijeđajući žrtve i preživjele zločina, dijeleći narative koji zločince predstavljaju žrtvama“, kaže Kešmer.  

 

 

Semir Hambo, urednik na internet portalu Klix, smatra da je kontrolisanje komentara pitanje za vlasnike društvenih mreža, te da nije riječ samo o negiranju genocida ili veličanju ratnih zločina, već i o komentarima koji su usmjereni na uvrede ili uznemiravanje na nacionalnoj ili seksualnoj orijentaciji. Medijima, dodaje on, samo preostaje da kod takvih vijesti ne objavi vijest na društvenim mrežama ili da zaposli određeni broj ljudi koji će biti zaduženi isključivo za nadgledanje komentara na društvenim mrežama, što je za gotovo sve medije u BiH finansijski neizvodivo. 

 

Redakcija BIRN-a BiH je nekoliko puta prijavljivala sadržaje koji su se odnosili na njih i zaposlene novinare i novinarke, a Facebook je taj sadržaj uklanjao. Najlošija iskustva, kaže Semir Mujkić, urednik u BIRN-u, imaju sa YouTubeom, jer je filtracija sadržaja jako slaba. Facebook je, prema njegovom mišljenju napravio neke male, ali i dalje nedovoljne korake, dok su Google platforme i dalje u zaostatku.

 

Novinari i urednici na portalu Fokus, prema riječima Dinka Dundića, nisu upoznati sa djelovanjem mehanizama društvenih mreža, koji bi trebali prepoznavati govor mržnje i pa time i negiranje ratnih zločina i genocida. 

 

U toj redakciji se nisu susretali s slučajevima da ne mogu objaviti neki sadržaj koji govori o ratnim zločinima na društvenim mrežama, jer se kosi s politikama društvenih mreža. Dundić kaže da je to zbog toga jer se oslanjaju na presude međunarodnih i domaćih sudova, te pokušavaju uz tekstove koristiti i fotografije koje svojim sadržajem ne uznemiravaju javnost, odnosno ne kose se s pravilima društvenih mreža. 

 

Ni redakcija RSE u Sarajevu nije imala slučajeva da se sadržaji u vezi s ratnim zločinima kose s pravilima društvenih mreža, ali jeste bilo sadržaja u vezi s ekstremizmom i terorizmom koji zbog vizualnih elemenata jesu bili skriveni, a Facebook stranice RSE označene kao problematične, iako sadržaj nikad nije ocijenjen kao netačan ili slično.  

 

„Naravno, i kod nekih drugih tema i sadržaja se desi da mreže zatraže da se zatamne fotografije recimo, jer su osjetljivog sadržaja. Desi se i da neke sadržaje u vezi s ratnim zločinima određene grupe značajno prijavljuju Facebooku ili drugim mrežama, nakon čega se može desiti da platforma privremeno sakrije sadržaj, ali ako je on tačan i nema multimedijalne elemente koji nisu u skladu s pravilima, mreža ne ukloni takav sadržaj. Nažalost, kad dođe značajan broj prijava – iako one najčešće nisu opravdane i upravo su dio narativa koji negira zločine – na neki sadržaj, platforma uglavnom reagira“, objašnjava Meliha Kešmer.  

 

Semir Mujkić kaže kako u BIRN-u nisu imali primjer da nije dozvoljena objava, ali jesu da nije dozvoljavano plaćeno oglašavanje, ili je proces odobravanja trajao jako dugo. Problem, sa kojim se suočava ova redakcija, prema njegovim riječima, jeste da im Twitter odbija verifikaciju što bi im olakšalo rad. “Također, to odbijaju i nama kao uposlenicima odnosno novinarima BIRN-a BiH. Takva praksa je neshvatljiva za jednu takvu mrežu”, dodaje on.

 

 

Raskrinkavanje.ba je, prema mišljenju Dinka Dundića, učinilo mnogo na regulaciji sadržaja na društvenim mrežama, odnosno objavama koje spadaju pod lažne vijesti i dezinformacije. Slično je i sa informacijama koje se tiču lažnih činjenica vezanih za ratne zločine, odnosno negiranja ratnih zločina koji su presudili međunarodni ili domaći sudovi.

 

On smatra da bi se mnogo aktivnije u rješavanje tog problema trebala uključiti brojna novinarska udruženja u BiH, a krajnji cilj bi bio i adekvatna zakonska regulativa koja bi onemogućavala negiranje ratnih zločina na društvenim mrežama, odnosno njeno sankcionisanje u preventivne svrhe.

 

“Društvene mreže u većini slučajeva, uklanjaju takve stvari tek nakon prijave drugih korisnika, i to nakon određenih procedura koje su unutrašnja stvar tih društvenih mreža (privatnih kompanija). U svim ostalim slučajevima trebalo bi stvoriti zakonski okvir da i nadležne institucije za provođenje zakona imaju osnova reagovati na takav narativ, neovisno od proceudura i konačnih ishoda koje u tim slučajevima provode društvene mreže. Sama spoznaja da negiranjem presuđenih ratnih zločina i genocida može izazvati posljedice po korisnike društvenih mreža, bez obzira da li će im društvena mreža ukloniti objavu ili blokirati profil, uveliko bi doprinijela smanjenu takvog narativa”, smatra Dudić.

  

Bilo bi dobro da platforme, kaže Meliha Kešmer, ojačaju svoje kapacitete i mogućnosti, posebno kad je riječ o jezicima osim engleskog čime bi bilo lakše automatski moderirati komentare. „Lično vjerujem da bi korisne bile i neke vrste 'sankcije' za komentare koji ne poštuju pravila i čiji komentari sadrže govor mržnje, poput privremenog blokiranja profila ili nešto slično“, dodaje ona.  

 

Vjeruje da bi bilo dobro pojasniti i ponavljati gdje je granica slobode govora i negiranja ratnih zločina i genocida ili govora mržnje općenito, s obzirom na to da je to jedan od najčešćih argumenata onih koji šire takav govor. 

 

Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, podsjeća da je prošlo skoro godinu dana a da Tužilaštvo BiH nije na osnovu skoro 50 prijava podiglo niti jednu optužnicu na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. 

 

“Ove izmjene koje je nametnuo Inzko smanjile su negiranje među političarima, ali ono ostaje na mrežama i sada je važno procesuirati sve koje krše Zakon kako bi se poslala poruka da je negiranje zločina ili veličanje zločinaca nedopustivo. Ali tužioci moraju biti oprezni da ne ugroze slobodu govora i osjećaj slobode koje internet dopušta. U isto vrijeme moraju poslati poruku da postoje granice i kada govor pređe u mržnju da će biti procesuiran”, zaključuje on.