Srđan Rajčević je direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, autor Zakona o elektronskom potpisu RS, Zakona o elektronskom dokumentu, Zakona o elektronskom poslovanju RS te Politike bezbjednosti informacionog sistema Vlade Republike Srpske. Za MC Online sa Srđanom smo razgovarali o aktivnostima kojima se bavi Agencija za informaciono društvo, ali i o važnosti otvorene vlasti i transparentnosti podataka. 

Kojim aktivnostima se bavi Agencija za informaciono društvo Republike Srpske? Šta je u njenom fokusu djelovanja?

Agencija za informaciono društvo Republike Srpske je javna ustanova osnovana od strane Vlade RS sa zadatkom koordinacije, savjetovanja i promocije razvoja informacionog društva u Republici Srpskoj. Postojimo sedam godina i tokom ovog perioda preduzeli smo brojne aktivnosti, od implementacije kvalifikovanih digitalnih potpisa u republičkoj upravi, izrade zakonskih rješenja, do najnovije implementacije koncepta računarstva u oblaku u našem radu. Lista realizovanih projekata je zaista dugačka, a kada se uzme u obzir da je sve to urađeno sa desetak do petnaest zaposlenih, zavisno od perioda, onda je to rezultat vrijedan pomena. Trenutno je u našem fokusu rad na konceptu otvorenih podataka (open data) i otvorene uprave (open government), kao i transfer postojećih infrastrukturnih kapaciteta u računarski oblak (cloud computing) čime nastavljamo rad na unapređenju koncepta koji smo započeli prije dvije godine, a koji se zove "Institucija bez papira (IBP)".

Radite i analize web stranica organa lokalne uprave RS-a. Kakve su ocjene tih stranica: da li su prilagođene korisnicima?

Kada smo krenuli u prve analize, prije nešto više od pet godina, moram da kažem da smo zatekli jedan sadržinski i vizuelni haos na stranicama organa lokalne samouprave u Republici Srpskoj. Nedugo nakon toga objavili smo prvu verziju vizuelnih standarda koji se trenutno u većoj mjeri poštuju, pa je došlo do određene jednoobraznosti u izgledu ovih stranica. Međutim, uvijek mislimo da može bolje, pa kroz svakodnevnu komunikaciju sa ovim organima nastojimo dodatno uticati kako bi se kvalitet sadržaja popravio. Takođe, snažno zagovaramo i podstičemo dizajnere i administratore da u prvim fazama redizajna uvrste i multijezičnost, kako bi i posjetioci iz inostranstva imali tačne i ažurirane informacije. Moram da kažem da tu još uvijek imamo poteškoća koje su primarno finansijske prirode, ali se nadam da ćemo ih vremenom prevazilaziti.

U kojoj je fazi razvoja projekat elektronske uprave u Republici Srpskoj i koji je njegov značaj?

Elektronska uprava je u Republici Srpskoj je prešla težak put od početnih, entuzijastičkih koraka, do implementacije ozbiljnih projekata koji značajno utiču na građane i samu upravu. Pomenuću samo da smo se tokom 2008. godine borili da centralizujemo sve podatke koji mogu biti od koristi građanima u radu sa organima uprave, gdje je kao rezultat nastao portal „eSrpska“, a da smo tokom protekle dvije godine koordinisali projekte poput „eMatičara“, „Jedinstvenog informacionog sistema za registraciju poslovnih subjekata“ i sl.

Ipak, smatram da razvoju e-uprave treba još snažniji zamah, donatorska, odnosno vanbudžetska sredstva, a ideja nikad ne manjka. U cijeloj ovoj priči izuzetno je bitan kontekst interoperabilnosti između registara koje vode organi unutar cijele Bosne i Hercegovine, i u tom smislu očekujem da će aktuelni ICIS projekat koji vodi Svjetska banka u BiH, a u kojem učestvuje i AIDRS, rezultirati izgradnjom solidne tehnološke infrastrukture koja će služiti za standardizovanu razmjenu podataka između ovih organa. U praksi bi to značilo da građanima za svakodnevne poslove sa upravom neće više trebati raznorazni izvaci, papiri, pečati i sl. nego bi se provjere podatka vršile ex officio, kako je to i najčešće predviđeno pozitivnim propisima. 

Na koji način portal eSrpska može biti od koristi novinarima? Koliko građani koriste ovaj servis?

Portal „eSrpska“ je prije svega namijenjen građanima i poslovnom okruženju. Na njemu se nalaze informacije koje mogu biti od koristi svakome ko je u dodiru sa javnom upravom. Međutim, smatram da će za novinare biti zanimljivo ono što je u pripremi, a to je portal unutar „eSrpske“ koji će se odnositi na otvorene podatke. Kada, kako i na koji način, još uvijek nisam spreman da govorim, jer je razrada koncepta u finalnoj fazi, nakon toga slijedi realizacija, a zatim popuna podataka. Naravno, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Što se građana tiče, mi od 2009. godine kada je portal pušten u produkcionu fazu bilježimo blagi porast posjeta, pa smo trenutno na nekih hiljadu do dvije jedinstvenih posjeta dnevno.

Na koji način dolazite do informacija koje se nalaze u bazama podataka portala eSrpska? Kakva je saradnja sa zvaničnim organima po ovom pitanju?

Podaci koji se nalaze na portalu „eSrpska“ su vlasništvo izvornih, odnosno nadležnih organa. Kada smo započeli sa popunjavanjem sadržaja, uspostavili smo usmeni dogovor da će organi biti redovni u dostavljanju ažuriranih podataka i taj dogovor je još uvijek na snazi. Ukoliko dođe do značajnih promjena, npr. donošenja novih propisa iz oblasti za koju je zadužen određeni organ uprave, isti se dostavlja uredniku portala koji taj dio sadržaja ažurira.

S obzirom da se BiH pridružila Partnerstvu za otvorenu vlast, te da su u pripremi izrade akcionih planova, na šta bi se trebala obratiti pažnja?

Pažnja mora, prije svega, biti usmjerena na raspoložive kapacitete unutar samih institucija. Koncept otvorene vlade i uprave je poznat, međutim način na koji će on biti sprovođen unutar kompleksne državne strukture kakva je Bosna i Hercegovina je stvar dogovora i koordinacije. Mislim da rani dogovor može polučiti rezultate i da se pridržavanjem principa „moja nadležnost – moja odgovornost“ može dostići cilj, a to je transparentnost i efikasnost u radu upravnih organa kroz sveopštu informatizaciju. Mi smo u AIDRS snažni zagovornici otvorenosti javnih podataka, imamo volju i znanje da, što se Republike Srpske tiče, kvalitetno iznesemo ovaj sveobuhvatan posao. Držim da uz kontinuiranu saradnju i komunikaciju sa kolegama sa drugih nivoa vlasti možemo već u toku ove godine pokazati prve rezultate.

Ovaj intervju je objavljen u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.