Proces odabira direktora RAK-a i biografije pojedinih članova Vijeća prolaze nezapaženo.

Foto: Jasmin Brutus/Mediacentar

U toku je konkurs za izbor novog generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine. Aktuelnom direktoru, Drašku Milinoviću, mandat je istekao u julu 2024. godine.

Osim generalnog direktora, tom agencijom rukovodi i Vijeće. Zadatak članova Vijeća je, između ostalog, da raspiše konkurs za generalnog direktora i predloži kandidata ili kandidatkinju Savjetu ministara.

„Konkursna procedura za izbor generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine je u toku i provodi se uz skladu sa odredbama Zakona o komunikacijama“, naveli su u odgovoru iz RAK-a uz napomenu da će o rezultatima konkursne procedure javnost biti blagovremeno obaviještena.

Konkursnu proceduru pokrenulo je sada već bivše Vijeće u maju 2024. Svima je mandat istekao 2017. godine. Od sedam članova, koliko je predviđeno zakonom, bilo ih je četiri. Dio članova napustilo je Vijeće 2020. nakon izbora aktuelnog direktora Draška Milinovića, koji je, prema nezvaničnim informacijama, i sada jedini kandidat za tu funkciju.

„Imali smo sagu oko izbora članova Vijeća RAK-a kojima su mandati istekli, ali su oni bili u tom nekom vakuumu godinama, sve dok politika ne postigne saglasnost ko može biti član“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Politička podrška, smatra, rukovodi svim imenovanjima. „Tu se političke partije, koje su participirale u vlasti, nisu miješale jedna drugoj u izbor etničkih mjesta u Vijeću RAK-a“, ističe Topić.

Ko su novi članovi Vijeća RAK-a?

Nove članove Vijeća RAK-a izabrao je Savjet ministara BiH u martu 2024. godine. Rasprave nije ni bilo.

Izbor novog Vijeća su u aprilu potvrdili i poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na potvrdu Doma naroda BiH kandidati su čekali šest mjeseci zbog političke blokade te institucije, koja nije imala veze sa članovima Vijeća RAK-a.

Sedam pozicija u Vijeću zvanično su u oktobru 2024. zauzeli Alma Čolo, koja je do januara iste godine bila članica SDA, ali je tada, kako je pojasnila, napustila stranku i politiku, te je odlučila da se bavi advokaturom. Zatim, Iza Razija Mešević, univerzitetska profesorica na Pravnom fakultetu u Sarajevu, koja je kasnije izabrana i za predsjedavajuću Vijeća, te Tomislav Volarić, profesor tehničkih znanosti Sveučilišta u Mostaru, koji je izabran za potpredsjednika.

Pored njih su i Tanja Andrić, bivši novinar i TV voditelj Damir Šehanović, te Zoran Žuža, bivši novinar i šef Odsjeka za informisanje Parlamenta BiH. On je bio u fokusu javnosti jer ga je Paddy Ashdown 2004. godine smijenio s funkcije šefa kabineta predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, a Vrhovni sud SAD-a 2018. godine je odbacio njegovu tužbu protiv OHR-a.

U Vijeću je imenovan i Vjekoslav Čerkez, čije imenovanje je pojedincima bilo sporno.

Sukobi interesa postali uobičajeni

Prema dostupnim informacijama, Čerkez je zaposlenik HT Eroneta, jednog od telekom operatera u BiH. Na sjednici Predstavničkog doma njegovo imenovanje osporavao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA. Tražio je da bude usvojen zaključak prema kojem Čerkez ne može biti imenovan u Vijeće RAK-a. Podržao ga je SDS-ov Mladen Bosić, te samostalni poslanik Jasmin Emrić.

„Nesporno je da Vjekoslav Čerkez ima finansijske i druge odnose sa Javnim telekomunikacijskim operaterom Eronet kod kojeg je stalno zaposlen, a koji ima ne jednu nego više dozvola Agencije za fiksnu telefoniju, za mobilnu telefoniju, za pristup internetu, za kablovsku televiziju, za mikrotalasne linkove, za pružanje audio-vizuelnih usluga na zahtjev. To praktično znači da bi kandidat Čerkez, ukoliko bi ga ovaj uvaženi Dom imenovao u Vijeće, uvijek - kada je riječ o reguliranju sektora telekomunikacija - bio u sukobu interesa“, rekao je u aprilu 2024. poslanik Emrić.

Napomenuo je da je nespojivo i nedopustivo da neko u isto vrijeme bude i član regulatora i institucije koja je predmet regulacije.

Polemike je bilo i u vezi s tim da li bi trebalo poništiti konkurs za generalnog direktora i prepustiti novom Vijeću da ispočetka pokrene taj proces. Do toga, ipak, nije došlo.

Tanja Topić ističe kako su Vijeće i RAK zamišljeni kao nezavisna tijela. Međutim, smatra da su godinama izbor direktora i članova Vijeća zasnovani na temelju etničkih i stranačkih kriterijuma, te da je često zanemaren širi javni interes.  

„Sukobi interesa postali su uobičajeni, jer su politički predstavnici nastavili da protežiraju svoje stranačke politike čak i kada su formalno napustili partije“, kaže Topić.

Slabo interesovanje medija

Amra Vrabac, novinarka agencije Patria i jedna od rijetkih koja stalno prati rad Regulatorne agencije za komunikacije BiH, napominje kako se odnos RAK-a prema medijima i javnosti promijenio od kada je Draško Milinović direktorsku fotelju javnog servisa RTRS, kao prijedlog SNSD-a Milorada Dodika, zamijenio direktorskom foteljom RAK-a 2020. godine.

„U periodu prije njega, mediji su redovno dobijali izvještaje o izrečenim sankcijama ili bilo kakve druge informacije. Za vrijeme Milinovića, RAK je postao zatvorena institucija sa vrlo kontrolisanim i šturim saopštenjima, čak i kada pošaljete zvaničan upit“, napominje Vrabac.

Ističe da ni mediji nisu zainteresovani za to šta se dešava u RAK-u i ko rukovodi tom agencijom iako je poznato da RAK raspolaže velikim iznosom novca, koji prikupljaju od naknada iz oblasti telekomunikacija.  

„Dio akumuliranog novca RAK-a u februaru 2024. godine Ministarstvo prometa i komunikacija raspodijelilo je javnim servisima. Tako je BHRT dobio 4 miliona KM, RTRS je trebao dobiti 3 miliona, dok preostala 3 miliona KM trebalo je biti raspoređeno u FBiH. Ta je odluka bila obavijena velom tajne i da li je novac uplaćen entitetskim javnim servisima“, podsjeća Vrabac.

Naglašava da cijeli proces izbora direktora RAK-a, kao i raspodjela novca, prolazi u tišini, što stvara dodatnu zabrinutost u javnosti. Smatra da bi mediji trebali više da se bave radom agencije, naročito kada se uzme u obzir i to što je na čelo Instituta za mjeriteljstvo BiH dospio kadar SNSD-a – direktorica Milica Ristović Krstić je imenovana 2023 godine. Napominje da bi te institucije trebale da budu nezavisne i daleko od uticaja politike, ali da stvarnost pokazuje suprotno.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.