Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se obilježava 25. novembra

foto: Pixabay

Mnoge novinarke širom svijeta su žrtve online uznemiravanja, posebno one koje izvještavaju o rodnim pitanjima ili seksualnom i rodno zasnovanom nasilju. Ovakvi, često anonimni napadi, koji se ponavljaju, imaju za cilj da novinarke diskredituju, zastraše i prisile da napuste svoj posao, istakli su Reporteri bez granica (RSF) povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. novembra.

RSF je tim povodom pozvao države članice Evropske unije (EU) da brzo implementiraju nedavno usvojenu Direktivu koja priznaje specifičnu prirodu ovih zločina i zahtijeva od država da u skladu s tim prilagode svoje krivično zakonodavstvo.

RSF podsjeća na izjavu francuske novinarke Salomé Saqué koja je u najnovijem izvještaju RSF-a “Novinarstvo u eri MeToo” istakla da cyber uznemiravanje ima značajan uticaj na njen posao novinarke.

“Uključujem ovaj rizik u svoju praksu. Postoje određene teme koje izbjegavam obrađivati ​​u određenim trenucima jer nemam snage da se nosim s posljedicama”, izjavila je Saqué za RSF.

S ovakvim rizikom se suočila i istraživačka novinarka Emilie Șercan koja je, piše RSF, mjesec nakon što je otkrila da je tadašnji premijer Rumunije Nicolae Ciucă plagirao svoju doktorsku tezu, otkrila da je pet njenih ličnih fotografija ukradeno i procurilo na 31 porno web stranicu.

RSF podsjeća da je Evropska komisija u martu 2022. godine predstavila prijedlog Direktive za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Usvojena je u maju ove godine i njome se kriminalizuje cyber uznemiravanje žena širom Evrope i predviđa minimalno usklađivanje kazni, odnosno u rasponu od jedne do pet godina zatvora.

“Kao što je istaknuto u izvještaju RSF-a 'Novinarstvo u eri MeToo' novinarke širom svijeta su posebno na meti različitih oblika cyber uznemiravanja. Uvrede, prijetnje i klevetnički sadržaj generisan umjetnom inteligencijom s kojima se suočavaju imaju jednu zajedničku svrhu - a to je da ih se ušutka. Ovo pitanje prevazilazi granice i trebalo bi da bude pitanje za sve, ne samo za žene koje su na meti”, izjavila je Anne Bocandé, direktorica redakcije RSF-a.

Kako je kazala, to predstavlja direktnu prijetnju pravu na informacije zbog čega je RSF pozdravio usvajanje ove direktive EU koja prepoznaje da uznemiravanje na internetu usmjereno na novinarke predstavlja posebno ozbiljnu prijetnju.

U izjavi je pozvala države članice da odmah provedu potrebne mjere, odnosno prije 2027. godine kada je rok za transpoziciju kako bi se zaustavilo nekažnjavanje cyber nasilja nad novinarkama u Evropi.

Član 11. ove Direktive EU priznaje da postoji viši prag štete kada je cyber nasilje usmjereno na određene kategorije žena, kao što su novinarke. Drugim riječima, činjenica da je žrtva cyber uznemiravanja novinarka, uključujući dijeljenje intimnog ili manipulisanog materijala bez pristanka, tzv. osvetnička pornografija, smatra se otežavajućim faktorom koji bi trebao opravdati strože kazne.

Direktiva zahtijeva od država članica EU da usklade svoje nacionalno krivično pravo s ovom odredbom. To je, kako je istaknuto iz RSF-a, neophodno za očuvanje prava žrtava i prava na informacije. Za borbu protiv nekažnjivosti koju omogućava digitalna anonimnost i sprečavanje autocenzure, ključno je, piše RSF, poduzeti čvrste mjere protiv onih koji namjerno napadaju novinarstvo u cjelini.

Izvor: RSF

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.