Novi propis za zaštitu novinara i slobode medija u EU

foto: Evropski parlament

Zastupnici Evropskog parlamenta (EP) dali su danas zeleno svjetlo za novi propis koji štiti novinare i medije u Evropskoj uniji (EU) od političkog i ekonomskog uplitanja, saopšteno je iz EP-a.

U skladu s novim propisom, koji je usvojen s 464 glasova za, 92 protiv i 65 suzdržanih, države članice će biti obavezne štititi nezavisnost medija, a zabranjuju se i svi oblici uplitanja u uredničke odluke.

Vlastima je, kako se navodi u saopštenju EP-a, zabranjeno vršiti pritisak na novinare i urednike da otkriju svoje izvore, uključujući pritvaranje, sankcije, pretresi kancelarija ili instaliranje špijunskog softvera na njihove uređaje.

Navodi se da je EP zahtijevao opsežne zaštitne mjere da bi dopustio upotrebu špijunskog softvera koja će biti moguća samo u posebnim slučajevima i uz nalog pravosudnog tijela koje istražuje teška krivična djela za koje je propisana kazna zatvora. Čak i u takvim slučajevima, piše u saopštenju EP-a, subjekti će imati pravo biti obaviješteni nakon provedbe nadzora i moći će se protiv njega žaliti sudu.

Urednička nezavisnost javnih medija

Kako bi se spriječilo iskorištavanje javnih medija za političke svrhe, njihovi direktori i članovi uprava trebali bi se birati transparentnim i nediskriminirajućim postupcima na dovoljno duge mandate. Neće ih biti moguće otpustiti prije isteka ugovora, osim ako, kako je istaknuto, više ne ispunjavaju profesionalne kriterije.

Javni mediji morat će se finansirati transparentnim i objektivnim postupcima, a finansiranje bi trebalo biti održivo i predvidljivo.

Transparentnost vlasništva

Kako bi javnost mogla znati ko kontroliše medije i čiji interesi mogu utjecati na izvještavanje, svi mediji koji se bave vijestima i aktuelnim temama, bez obzira na svoju veličinu, morat će, naglašeno je u saopštenju, objaviti informacije o svojim vlasnicima u nacionalnoj bazi podataka, uključujući podatak o tome jesu li direktno ili indirektno u državnom vlasništvu.

Pravedna raspodjela državnog oglašavanja

Mediji će također morati prijaviti sredstva koja su stekli od državnog oglašavanja te državnu finansijsku potporu, uključujući onu iz trećih zemalja.

Javna sredstva dodjeljivat će se medijima i internetskim platformama na temelju javnih, razmjernih i nediskriminišućih kriterija. Informacije o izdacima za državno oglašavanje bit će javne, uključujući ukupan godišnji iznos te iznos po mediju, navedeno je iz EP-a.

Zaštita slobode medija u EU od velikih platformi

Zastupnici su osigurali da se u akt uključi mehanizam za sprečavanje vrlo velikih internetskih platformi poput Facebooka, X-a (bivšeg Twittera) i Instagrama da samovoljno ograničavaju ili brišu sadržaje nezavisnih medija. Kako se navodi, platforme će prvo morati razlikovati nezavisne medije od izvora koji nisu nezavisni. Medije se zatim obavještava o namjeri platforme da ukloni ili ograniči njihov sadržaj s rokom od 24 sata za odgovor. Tek nakon što dobije odgovor (ili ga ne dobije u propisanom roku), platforma može obrisati ili ograničiti sadržaj ako on i dalje ne ispunjava njene uvjete.

Mediji će, kako je navedeno, imati mogućnost uložiti žalbu tijelu za izvansudske nagodbe i zatražiti mišljenje Evropskog odbora za medijske usluge, novog evropskog odbora nacionalnih regulatora uspostavljenog Evropskim aktom o slobodi medija.

„Ne može se dovoljno naglasiti značaj medijske pluralnosti za funkcionalnu demokraciju”, rekla je izvjestiteljica Sabine Verheyen u plenarnoj raspravi.

„Sloboda medija je ugrožena u cijelom svijetu, uključujući i Evropu: ubistvo na Malti, prijetnje slobodi medija u Mađarskoj i mnogi drugi primjeri to jasno dokazuju. Evropski zakon o slobodi medija naš je odgovor na ovu prijetnju i prekretnica u evropskom zakonodavstvu”, izjavila je Verheyen.

Zakonom se, kako je dodala, cijeni i štiti dvostruka uloga medija kao poduzeća i kao čuvara demokratije.

Izvor: Evropski parlament

___