Predat zahtjev za povlačenje Nacrta zakona o „agentima stranog uticaja”

Održan skup u Banjaluci sa ciljem da se pokaže da „još ima normalnih ljudi koji se ne slažu sa politikom“

Predat zahtjev za povlačenje Nacrta zakona o „agentima stranog uticaja”

Predstavnici nevladinih organizacija napustili prvu javnu raspravu u NSRS o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija

foto: Helsinški parlament građana Banja Luka / Facebook

Prije održavanja javne rasprave u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), koja je bila planirana u 10 sati, danas je održano okupljanje predstavnika nevladinih organizacija i medija na Trgu Krajine u Banjaluci čime su okupljeni izrazili nezadovoljstvo usvajanjem Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je NSRS usvojila 28. septembra.

Cilj okupljanja bio je, kako je za Mediacentar rekao Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, da se pošalje poruka da „još ima normalnih ljudi koji se ne slažu sa politikom i sa Nacrtom zakona“.

„Cilj je bio da pokažemo da se ne slažemo sa tim, a ne da to spriječimo pošto je to nemoguće, to se uvijek veže za jednog čovjeka, ovi ostali samo ispunjavaju njegove želje, tako da je podjela vlasti i uopšte odgovornosti u ovom slučaju Ministarstva pravde i ostalih poslanika besmislena. Oni su samo klimoglavci“, poručio je Žolja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) juče je zabranilo protestnu šetnju koja je bila zakazana za danas, ali nije zabranilo skup, tako da se na Trgu Krajine okupilo blizu 40 ljudi, kako je kazao Žolja.

Policajac je učesnike skupa, kako je rekao Žolja, upozorio da postoji mogućnost da dobiju prekršajnu prijavu zbog transparenta koji su nosili učesnici.

Predstavnici nevladinih organizacija su nakon skupa u NSRS predali zahtjev za povlačenje Nacrta zakona, koji je u javnosti poznat kao Nacrt zakona o „agentima stranog uticaja”, te su napustili javnu raspravu.

„Nakon okupljanja na Trgu Krajine smo otišli pred NSRS u kojoj se dešavala javna rasprava oko tog zakona. Ušli smo unutra, Dejan Lučka, pravnik iz Banjaluke, i Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini. Oni su rekli da je zakon vrlo loš, da se ne može popraviti ni amandmanima, da je potpuno neprihvatljiv. Nakon toga smo svi zajedno ustali i napustili javnu raspravu“, rekao je za Mediacentar glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba i predsjednik kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić.

Prema njegovim riječima, cilj zakonodavca i izvršne vlasti koja je predložila takav zakon je jasan, a to je ugušiti slobodu govora.

„I on se odnosi i na medije jer iza velikog broja malih, nezavisnih medija, portala, stoji udruženje građana i ovo će njih dodatno opteretiti jer pored toga što raspolažu skromnim resursima i malim brojem ljudi, morat će dodatno izvještavati češće, podnositi prijave, bit će označeni kao strani agenti“, istakao je Vukelić.

Dodao je da je „zakon toliko loše koncipiran, da je to nevjerovatno“.

„Vlastima zapravo ne smetaju nevladine organizacije ili strane donacije, vlastima smeta to što nevladine organizacije, udruženja građana, rade ono što vlast ne radi“, naveo je on.

Predstavnici Transparency Inernationala (TI) u BiH su nakon podnošenja zahtjeva za povlačenje ovog zakona iz procedure kazali da se njime krše osnovna ljudska prava na slobodu udruživanja, krši Ustav RS, BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama.

TI BiH je danas iznio podatke da su vlasti RS proteklih godina bile najveći korisnik stranih projekata iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a zvanični podaci pokazuju da su, kako je navedeno u saopštenju, milijarde stranog novca stigle za podršku demokratskom razvoju, ekonomiji i infrastrukturi.

Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija izglasan je 28. septembra 2023., uprkos brojnim kritikama koje su upućivale različite organizacije i pozivanja na njegovo povlačenje.

U predloženom zakonu se neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva...”. 
 
Nacrtom se zabranjuje političko djelovanje ovih organizacija, koje bi morale Ministarstvu pravde RS dostavljati polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj. Prema Nacrtu, materijali organizacija koji se objavljuju putem medija i informacionih i telekomunikacijskih mreža morat će imati oznaku “neprofitna organizacija”, što se također odnosi na medije koji se finansiraju stranim sredstvima.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.