Udruženje građana "ReStart Srpska" zajedno sa Helsinškim parlamentom građana, Radničkim pokretom i poslanikom Liste za pravdu i red Đorđem Vučinićem predali su danas Nacrt zakona o registru agenata stranog uticaja, koji će između ostalog podrazumijevati i da u registar uđu sve institucije Republike Srpske (RS), kao i javna preduzeća i javne ustanove koje dobijaju donacije ili kredite iz inozemstva, pa čak i fizička lica.

 

Pod agentom stranog uticaja ovim Nacrtom, kako je rekao Vučinić, naveli su udruženja, javna preduzeća, javne službe, organe RS, ali i fizička lica koja imaju veze sa ovim organima. 

 

Stefan Blagić iz "ReStarta" je kazao da su u izmjene uvršteni i predsjednik i Vlada RS, jer su, kako je rekao, "oni elementi koji dobijaju najviše stranog novca".

 

"Naš zakon podrazumijeva da će agenti stranog uticaja biti penzioneri, jer se finansiraju od MMF-a, Svjetske banke i onda nam MMF kaže da nema povećanja plata. Treba obratiti pažnju i na ministre i poslanike i da se prvo provjere Srđan Mazalica, Denis Šulić, Anja Ljubojević... jer su učestvovali u projektima sa stranim finansiranjem", naveo je Blagić.

 

Aleksandar Žolj iz Helsinškog parlamenta izjavio je da se nada da će biti usvojene ove izmjene i da će se vršiti revizija poslovanja i predsjednika i Vlade RS kao što planiraju i sa nevladinim sektorom.

 

Inicijativa je još jedna reakcija na Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, takozvani Nacrt zakona o "agentima stranog uticaja", koji su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili u prvom čitanju na petoj redovnoj sjednici 29. septembra 2023, nakon čega slijedi javna rasprava. 

 

U predloženom zakonu se neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva...”, te one kao takve podliježu posebnim obavezama.

 

Iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini su ranije naveli da prijedlog da se posebno reguliše rad samo jednog broja neprofitnih organizacija, osim što je diskriminatoran, nije u skladu sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, Ustavom RS i BiH, te zakonima o udruženjima i fondacijama i poreskom postupku RS.

 

Prema njihovom mišljenju, ovakva rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija

 

Izvor: BN, N1