U posljednih 10 godina je ubijeno 278 novinara širom svijeta, a u 226 tih slučajeva Komitet za zaštitu novinara je zabilježio potpunu nekažnjivost za takve zločine.

foto: screenshot/CPJ

Prema Globalnom indeksu nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara, zemlja u kojoj je zabilježeno najviše neriješenih ubistava novinara je Somalija, a zatim i Sirija, Irak i Južni Sudan. Takva praksa je u navedenim zemljama, između ostalog, zabilježena zbog sukoba, političke nestabilnosti i slabih pravosudnih mehanizama.

Tokom posljednjeg desetogodišnjeg indeksnog perioda je, kako piše Komitet za zaštitu novinara, zbog svog rada ubijeno 278 novinara širom svijeta, a u 226 od tih slučajeva (81%) Komitet za zaštitu novinara je zabilježio potpunu nekažnjivost za te zločine.

Najnoviji podaci koji se odnose na period od 1. septembra 2011. do 21. avgusta 2021. godine, pokazali su povećanu opasnost za novinare u Afganistanu koji ove godine zauzima peto mjesto na Globalnom indeksu nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara. Iako se Afganistan nalazio na petom mjestu i tokom prethodne dvije godine, situacija za novinare u toj zemlji se, kako piše Komitet za zaštitu novinara, pogoršala tokom 2021. i to od preuzimanja vlasti od strane talibana u avgustu ove godine. Od tada je, kako se navodi, na stotine novinara pobjeglo iz zemlje zbog straha od odnosa talibana prema slobodi medija i toga šta bi njihova vladavina mogla značiti za sigurnost novinara u toj zemlji. Komitet za zaštitu novinara piše i kako bi u odnosu na prethodnu afganistansku vladu, talibani još manje mogli odgovoriti na lokalne i međunarodne pozive za okončanjem kulture nekažnjivosti za zločine počinjene nad novinarima u toj zemlji.

Šesto mjesto, prema Globalnom indeksu nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara u posljednje dvije godine zauzima Meksiko. U toj zemlji novinari se, kako se navodi, i dalje nalaze na meti “alarmantne stope”, a Komitet za zaštitu novinara je u toj zemlji od 31. avgusta ove godine zabilježio još najmanje tri ubistva novinara.

Prošle godine je zbog obavljanja svog posla ubijeno najmanje 22 novinara, a Komitet za zaštitu novinara piše da je to dvostruko više u odnosu na godinu ranije.

Globalni indeks nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara računa broj neriješenih slučajeva ubistava novinara kao procent populacije svake zemlje, a uvrštene su zemlje koje su zabilježile pet i više slučajeva. U indeks nisu uključeni slučajevi ubijenih novinara u sukobima ili opasnim zadacima poput nasilnih protesta, a neriješeni slučajevi su prema Komitetu za zaštitu novinara oni slučajevi u kojima nisu donesene presude, čak i ako su osumnjičenici identificirani i nalaze se u pritvoru. Indeksom su obuhvaćeni samo oni slučajevi ubistava koja su prošla potpuno nekažnjeno i ne uključuje one slučajeve u kojima je djelimično postignuta pravda.

Indeks nekažnjivosti se objavljuje svake godine kako bi se obilježio 2. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, a ove godine je indeksom obuhvaćeno 12 zemalja.

Komitet za zaštitu novinara piše da su tokom 2021. zabilježeni i neki pozitivni rezultati pri rješavanju ubistava novinara i to u zemljama koje nisu obuhvaćene indeksom. Tako se navodi da su zabilježeni pozitivni pomaci u rješavanju slučaja ubistva malteške istraživačke novinarke Daphne Caruane Galizie iz 2017. za čiju smrt je u avgustu ove godine optužen biznismen Yorgen Fenech, dok je jedan od optuženih u tom slučaju u februaru priznao krivicu i osuđen na 15 godina zatvora.

Osim toga, navodi se i slučaj ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice iz 2018. godine, gdje je sud iz Slovačke poništio oslobađajuće presude za optužene, a Komitet za zaštitu novinara piše da je time došlo do preokreta za neuspjehe u potrazi za pravdom za novinare koji su u zemljama Evropske unije ubijeni zbog svog izvještavanja o korupciji.

Izvor: CPJ

___