Video klipovi i fotografije koje snimaju i na društvenim mrežama dijele očevici, veoma često završe u medijskim organizacijama koje ih dalje koriste za ilustraciju priče ili kao samu priču. No šta se dešava kada korisnički sadržaj nije istinit? Na šta mediji trebaju obratiti pažnju kada pronađu sadržaj koji su napravili sami korisnici?

Nedavno je na YouTube-u objavljen snimak na kojem je prikazan dječak koji usred snajperskog napada spašava djevojčicu. Brojni mediji prenijeli su taj video uz prihvaćeno vjerovanje da video ilustruje situaciju koja se desila u Siriji. Video je izgledao interesantan i redakciji BBC-a.

Objavljen 10.11.2014. pod nazivom „SYRIA! SYRIAN HERO BOY rescue gir in shootout“, video je djelovao prilično autentično: ruševine izazvane pucnjavom, uplašena djeca, pozadinski glasovi muškaraca koji su pričali na arapskom. U jednom momentu videa, dječak koji je krenuo prema autu iza kojeg se nalazila djevojčica, biva naizgled pogođen, i pada prema naprijed. Taj momenat je bio dovoljan da BBC-ev tim User Generated Content Hub koji radi na provjeri autentičnosti materijala sa interneta, posumnja u istinitost videa.

Par dana kasnije i pet miliona pregleda više, BBC-ev tim otkrio je da je video ustvari djelo norveškog reditelja, koji je ovim prilogom htio skrenuti pažnju na stvarnost djece koja se nalaze u konfliktnim zonama. Sam video je sniman na Malti, sa glumcima i cijelom postavkom isceniranom.

"U ovom slučaju, kao što nam je sada poznato, ljudi koji su radili ovaj video otišli su u veoma precizne detalje kako bi video učinili što realističnijim", izjavio je za Journalism.co.uk Chris Hamillton, BBC-ev urednik za društvene medije.

Hamilton ističe kako je polazna tačka u svakom procesu verifikacije ustvari pronalazak i kontaktiranje izvora, no kako to često nije slučaj sa materijalima koji dolaze iz konfliktnih zona. Takođe, prvo pitanje koje novinar treba sam sebi da postavi jeste da li je sadržaj previše dobar da bi bio istinit. 

Kada se procjenjuje istinitost video klipova koje su snimili korisnici, analiziranje audio zapisa je bitan dio procesa verifikacije. "U slučaju sirijskog dječaka, postojao je razlog da pomislimo da su neki glasovi kasnije dodati. Kvalitet glasova nije baš odgovarao okruženju u kojem je video navodno snimljen," ističe Hamilton.

O verifikaciji sadržaja sa interneta, primarno video klipova, Amnesty International je pokrenuo sajt namijenjen novinarima, aktivistima i svima onima koji žele naučiti kako verificirati online video sadržaje. Web sajt pod nazivom Citizen Evidence Lab nudi tutorijale, vježbe i studije slučaja u cilju razvoja vještina verifikacije video sadržaja na društvenim mrežama i internetu uopšte. 

Kada dobiju sadržaj koji nije proizveden u njihovoj redakciji, BBC koristi listu koraka na osnovu kojih utvrđuju da li je sadržaj autentičan ili ne. No, svaki video i fotografija su drugačiji i potrebna je kombinacija tehničkih sposobnosti, iskustva, i veoma često instinkt kako bi se utvrdila istinitost materijala.

Dijelovi teksta su originalno objavljeni na sajtu Journalism.co.uk pod nazivom "What to look out for before sharing stories from social media".