World Wide Web je novinare upoznao sa novim formama pisanja. Prenosimo savjete za online pisanje koje je učesnicima seminara u organizaciji instituta Poynter podijelio Jonathan Dube.

1. UPOZNAJTE SVOJU PUBLIKU

Pišite i uređujte imajući na umu potrebe i navike online čitalaca. Studije o upotrebi Weba pokazuju da su čitaoci skloni da letimice pregledaju stranice umjesto da ih pažljivo čitaju. Takođe su obično proaktivniji od čitalaca štampe ili TV gledalaca jer tragaju za informacijama umjesto da pasivno primaju ono što im iznosite.

Razmislite o vašoj ciljnoj publici. Pošto vaši čitaoci dobijaju vijesti online, veća je vjerovatnoća da su zainteresovaniji za priče koje se tiču Interneta nego što su to TV gleodaoci ili čitaoci novina, pa je možda logičnije staviti veći naglasak na takve priče. Pored toga, vaša stranica potencijalno ima globalni domet, pa razmislite da li želite da bude razumljiva lokalnoj, nacionalnoj ili internacionalnoj publici i zato pišite i uređujte imajući to u vidu.

2. PRVO RAZMISLITE – ALI RAZMIŠLJAJTE DRUGAČIJE

Prije nego što počnete pripremati i pisati priču, razmislite o tome koji su najbolji načini da se ona ispriča, da li je to putem audio ili video sadržaja, grafike koja se može koristiti klikom miša, teksta, linkova, itd. – ili njihove kombinacije. Sarađujte sa producentima za audio, video i interaktivne sadržaje. Napravite plan i vodite se njime kroz proces prikupljanja vijesti i produkcije, umjesto da samo napišete priču i naknadno dodate različite elemente. Takođe, tražite priče koje su pogodne za Web – priče koje možete ispričati drugačije ili bolje nego na bilo kom drugom mediju.

Primjeri:
Jellyroll Morton
Experience a hacker attack

3. PRILAGODITE NAČIN PRIKUPLJANJA VIJESTI

Kao što novinari u štampi i na televiziji drugačije prave intervjue zato što tragaju za drugačijim stvarima, i online novinari moraju način na koji prave intervjue i prikupljaju informacije konkretno prilagoditi svojim potrebama.

Novinari u štampanim medijima su skloniji traganju za informacijama. TV reporteri traže emocije pred kamerom, audio snimke i slike koje idu sa riječima. Online novinari moraju stalno da misle na različite elemente i kako oni jedne druge poboljšavaju i nadopunjuju, tragajući za riječima koje će ići uz slike, za audio i video snimcima koji će ići uz riječi, za podacima koji su pogodni za interaktivno korištenje, itd.

Zapamtite da fotografije bolje izgledaju online kada su snimljene ili isječene usko, te da je lakše gledati video snimak kada je pozadina jednostavna, a zumiranje minimalno. Snimajte intervjue kada god je to moguće i kada se od njih može napraviti snažan video klip. Tragajte za ličnostima koje bi mogle biti zanimljivi gosti za razgovor. I uvijek budno pratite informacije koje se efikasnije mogu iznijeti uz pomoć interaktivnih alata.

Primjeri:
Celebrating a Whale Hunt
Fueling the future

4. PIŠITE ŽIVOPISNO I JEZGROVITO

Pisanje za Web treba da bude mješavina pisanja za elektronske i za štampane medije – jezgrovitije i direktnije nego za štampu, ali literarnije i detaljnije nego za elektronske medije. Pišite aktivno, a ne pasivno.

Kod dobrog pisanja za elektronske medije, prvenstveno se koriste jezgrovite, jednostavne izjavne rečenice i ograničava se na jednu ideju po rečenici. Izbjegavaju se duge rečenice i pasivno pisanje kao u štampi. Svaka izrečena ideja se logično nadovezuje na sljedeću. Korištenjem ovih koncepata u online pisanju, ono postaje razumljivije i bolje drži pažnju čitalaca.

Težite ka živopisnoj prozi, oslanjajući se na snažne glagole i precizne imenice. U svoje tekstove unesite osebujan glas da biste se razlikovali od mnoštva drugih sadržaja na Webu. Koristite humor. Pokušajte da pišete nonšalantno ili sa stavom. Dijaloški stil djeluje naročito dobro na Webu. Online publika je sklonija prihvatanju nekonvencionalnih stilova pisanja.

U isto vrijeme, ne zaboravite da se tradicionalna pravila pisanja odnose i na online pisanje. Nažalost, kvalitet tekstova je neuravnotežen na većini online informativnih stranica. Tekstovi pate od pasivnih glagola, glomaznih rečenica, pomiješanih metafora i klišea. To je posljedica brzog prikupljanja vijesti, nedovoljnog broja zaposlenih i neiskusnih novinara. A to je velika greška. Čitaoci primjećuju nemarno pisanje i ne opraštaju. Prestaće da čitaju priču i neće se više vratiti. Za razliku od čitalaca lokalnih novina, online čitaoci imaju više mogućnosti.

Primjeri:
Dolls: America’s newest threat
A brush with tolerance
One man’s quest for a PlayStation 2

5. OBJAŠNJAVAJTE

Ne dozvolite da vas obuzme mentalitet novinskih agencija koje objavljuju vijesti 24 sata dnevno, pa da mislite da je jedino važno da imate posljednje vijesti što je brže moguće. Čitaoci rijetko primjećuju i rijetko ih je briga ko je bio prvi. Ljudi žele da znaju ne samo šta se desilo, nego i zašto je to važno. A sa svim izvorima informacija koji su sada dostupni, na kraju najviše uspjeha imaju stranice koje najbolje objašnjavaju vijesti. Pišite i uređuje tekstove imajući ovo na umu.

Primjer:

Media Notes

6. NIKADA NEMOJTE ZAKOPAVATI LID

Ne možete sebi priuštiti da zakopate lid kada radite online, jer ako to učinite, mali broj čitalaca će doći do njega. Kada pišete online, od ključne je važnosti da čitaocima brzo kažete o čemu je tekst i zašto treba da nastave da čitaju – ili oni to neće uraditi.

Jedno od rješenja je da napravite strukturu priče prema “modelu slova T”. Prema ovom modelu, lid priče – horizontalna linija slova T – sumira priču i, bilo bi idealno, objašnjava zašto je ona važna. Lid ne odaje kraj, već daje razlog da se nastavi čitati. A ostatak priče – vertikalna linija slova T – može imati oblik bilo kakve strukture: autor priču može ispričati narativno; može ponuditi anegdotu, a zatim nastaviti sa pričom; može se prebacivati sa jednog na drugo, u obliku “naslagane hrpe blokova”; ili može jednostavno nastaviti u obliku obrnute piramide.

Ovo autoru omogućava da brzo najavi najvažnije informacije, dajući razlog da se nastavi čitati i istovremeno zadržavajući slobodu da napiše priču na način na koji to želi.

Primjeri:
Angry @ Amazon
A father's quest

7. NEMOJTE GOMILATI

Još jedna struktura priče koja se razvila online, uglavnom slučajno, jeste ono što ja zovem “gomilanje”.

Čest problem do kog dolazi u online pisanju se tiče udarnih vijesti. Da bi bile što aktuelnije, stranice često stavljaju najnoviji događaj u priči na sami vrh priče – bez obzira na njegov značaj. Zatim još noviji događaj stavljaju na vrh toga i tako dalje – stvarajući ružnu zbrku od priče koja ima smisla samo za nekoga ko je pažljivo prati cijeli dan. Nažalost, jedini ljudi koji to rade su obično novinari. Rijetki su čitaoci koji će stranicu posjetiti više od jedanput dnevno. Sjetite se ovoga kada ažurirate priče i uvijek zadržite najvažniju vijest u lidu.

Primjer gomilanja:

Abuse alleged in Elian case

8. KRATKO ALI SLATKO

Većina online tekstova su predugi za Web publiku i pretpostavljam da ih malobrojni čitaoci pročitaju do kraja. Roy Peter Clark je napisao krasan esej u kome tvrdi da se svaka priča može ispričati u 800 riječi, što predstavlja dobru smjernicu za online pisanje.

Ali, neka to bude smjernica, a ne pravilo. Čitaoci će se zadržati na dužim online pričama ako postoji izuzetan razlog da priča bude toliko duga, te ako uspije zadržati njihovu pažnju.

Generalno je poželjnije ako čitaoci mogu da “listaju” da bi došli do kraja priče nego ako to čine klikom na mišu. Čitaoci online vijesti uglavnom listaju. Ako je neko pritisnuo tipku na mišu da dođe na stranicu, to je obično  zato što želi da pročita priču, pa je time veća vjerovatnoća da će to i uraditi. Studija Eyetrack koju je proveo institute Poynter je pokazala da se oko 75 posto teksta priče pročita online – puno više nego u štampi, gdje se u prosjeku pročita 20 do 25 posto teksta priče. Čitaoci novina su manje uložili u priču, jer nisu uradili ništa proaktivno da bi do nje došli.

Primjer:
Just don't sing

9. RAZBIJTE TEKST

Veliki blokovi teksta otežavaju čitanje na ekranu i veća je vjerovatnoća da ćete tako izgubiti čitaoce. Korisno je upotrebljavati više podnaslova i grafičkih oznaka za razdvajanje teksta i ideja. Ono što je napisano treba da je jezgrovito i da se može brzo čitati. Neka pasusi i rečenice budu kratki.

Pokušajte da pročitate rečenice naglas da vidite da li su preduge. Treba da možete pročitati cijelu rečenicu bez zaustavljanja da uzmete zraka.

Korisno je i izdvojiti informacije u dijagrame, tabele, markirane popise i interaktivnu grafiku. Čak i običan okvir sa definicijom ili sažetkom može biti koristan za razbijanje teksta i iznošenje informacija u obliku koji se lako čita.

Primjeri:
Playstation 2: Launch or coronation?

10. ELIMINIŠITE NAGAĐANJE

Ljudi često ne znaju šta će dobiti kada kliknu mišem. I neće kliknuti ako ne znaju šta će dobiti. Kada mišem kliknu na nešto što misle da toga nije vrijedno, izgube povjerenje u vas kao izvor i manja je vjerovatnoća da će se ponovo vratiti i na nešto kliknuti u budućnosti. Zbog toga se pobrinite da ljudi uvijek znaju šta će dobiti.

Istraživanja pokazuju da korisnici online vijesti više vole direktne naslove, nego smiješne ili dosjetljive. Dosjetljivi naslovi ne objašnjavaju tako dobro i brzo o čemu se u tekstu radi i time odvraćaju online korisnike od daljnjeg korištenja.

Uporedite naslove: MSNBC.com, ABCNEWS.com, CNN.com

11. NE PLAŠITE SE LINKOVA

Ne plašite se da postavljate linkove. Mnoge stranice imaju paranoičan strah da, ako postave linkove koji vode do drugih stranica, čitaoci će otići i više se nikada neće vratiti. Nije tačno! Ljudi više vole da idu na stranice koje dobro obavljaju posao prikupljanja linkova koje vrijedi pratiti – pogledajte samo uspjeh koji je postigao Yahoo! Ako ljudi znaju da mogu vjerovati vašoj stranici, opet će se vratiti.

Međutim, novinari imaju odgovornost da vrše novinarsku procjenu i primjenjuju uređivačke standarde za linkove koje odabiru. Izbjegavajte da postavljate linkove koji vode do stranica koje sadrže očito lažne informacije ili uvredljiv sadržaj. Birajte linkove koji povećavaju vrijednost teksta tako što čitaocima pomažu da dobiju dodatne informacije od ljudi koji stoje iza vijesti.

I naravno, postavljajte linkove koji vode do ranijih i budućih srodnih tekstova na vašoj stranici. Ovo je zaista jedna od prednosti Weba. Postavljanje linkova do drugih tekstova pruža kontekst i pozadinu, a autori imaju veću slobodu da svoju pažnju usmjere na dnevne vijesti bez zatrpavanja priča starim podacima.

Primjer:

Pundits: In fall classic, Gore scores more

12. RIZIKUJTE, ALI NE ZABORAVITE OSNOVNO

Online novinarstvo je novo i ono se se stalno mijenja, dok se pravila pišu usput. Postavite sebi i svojim kolegama izazov da preispitate način na koji se ovaj posao obavlja i da proširite granice onoga što se može uraditi. Ne postoje pravila, već samo ideje. Rizikujte. Pokušajte nešto drugačije.

Ali, nemojte zaboraviti osnove novinarstva. Činjenice i dalje treba provjeriti dva ili tri puta, ono što je napisano i dalje treba da bude oštro, živopisno i konkretno, u pričama treba obuhvatiti i kontekst, te se treba pridržavati etičkih pravila. Ne dozvolite da vas zamka brzog rada 24 sata dnevno i novi alati odvuku od ovih osnova.

Sa toliko mnogo alternativnih informativnih izvora koji su pristupačni svakome zahvaljujući Webu, sada je važnije nego ikada da se držimo osnova novinarstva da bismo objavljivali vijesti kojima će ljudi vjerovati, jer je na kraju krajeva to ono zbog čega će se ljudi vraćati po još.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prevod sa engleskog: Kanita Halilović
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovaj tekst u je svojoj izvornoj verziji objavljen na engleskom jeziku na web portalu Poynter Instituta www.poynter.org.

Originalni tekst ‘Writing News Online' dostupan je na web stranici Poynter Instituta.

Tekst je preuzet i objavljen na MC Online uz odobrenje web portala Poynter.org. Svako dalje korištenje i distribucija ovog teksta podliježe uvjetima korištenja Poynter.org web portala koji su u cjelosti dostupni na web stranici www.poynter.org.